Hrvatska ostala bez 11 000 privatnih kreveta
Zagreb zbog pandemije i potresa ostao bez šest posto zimmer freia, dok je Split izgubio samo dva, a Dubrovnik i Rijeka jedan posto. Donosi Jutarnji list, autor: Dora Koretić
Pandemija je, čini se, počela ostavljati trag i na često kritiziran sustav privatnog smještaja koji je prvi put nakon dugog niza godina počeo bilježiti pad.
Doduše, vrlo skroman pad s obzirom na to da je od rujna 2019. do rujna 2020. godine, prema podacima Hrvatske turističke zajednice, sustav zimmer frei pao sa 621.976 kreveta na njih 611.006.
U godinu dana, dakle, iz privatnog najma na razini države izašlo je oko 11 tisuća kreveta, no s obzirom na to da ta brojka predstavlja samo 1,8 posto ukupnih kapaciteta za zimmer frei, ispada da je taj sustav otporniji na pandemiju nego što je to itko mogao očekivati.
Usporen rast
Usprkos apsolutnim brojkama, detaljniji uvid u statistiku koju smo dobili od HTZ-a ukazuje kako je do značajnijih promjena na tržištu kratkoročnog najma ipak došlo u nekim mikrodestinacijama, prvenstveno većim gradovima u kojima je posljednjih godina zabilježen najveći rast broja kreveta i objekata u domaćinstvu, ali i da je na razini države značajno usporen rapidni rast zimmer frei smještaja kakvom svjedočimo posljednjih godina.
Naime, u razdoblju između početka travnja i kraja rujna 2019. godine, dakle prije pandemije, na tržište kratkoročnog najma izbačeno je čak 48.743 novih kreveta, a njih 19.453 je odjavljeno.
U istom razdoblju ove godine, međutim, brojke se značajno mijenjaju: na tržište kratkoročnog najma pristiglo je gotovo upola manje novih kreveta, njih 27.414, odnosno nešto malo više od polovice prošlogodišnjih, dok je s tržišta povučeno oko 3000 ležajeva više nego u prethodnoj godini.
Razlika u broju novoprijavljenih i odjavljenih kreveta u 2019. tako je bila čak sedam puta veća nego ove godine, što itekako svjedoči da su vlasnici nekretnina, makar i privremeno, prilično zakočili kad je u pitanju masovno investiranje u turističke apartmane.
Zagreb zbog pandemije i potresa ostao bez 6 posto privatnih kreveta
“Pokazatelji ilustriraju činjenicu kako je tijekom razdoblja od travnja do rujna 2020. došlo do usporavanja rasta kapaciteta obiteljskog smještaja u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Navedeno u prvom redu možemo tumačiti utjecajem pandemijske krize na očekivanja iznajmljivača vezana uz volumen potražnje i generalne okolnosti obavljanja djelatnosti iznajmljivanja”, poručuju iz HTZ-a.
Najveće promjene na tržištu kratkoročnog najma pritom bilježimo u većim gradovima, a najviše u Zagrebu koji se, osim s pandemijom, susreo i s problemom potresa u kojem je stradao dobar dio zimmer frei smještaja u centru grada.
Od travnja do rujna ove godine, naime, sa zagrebačkog su tržišta povučena 574 kreveta, a novoprijavljena su njih 172, čime je metropola u pandemiji zapravo ostala bez šest posto kapaciteta.
