Ženeva-luksuzni hotel Richemont ne radi od srpnja
ROLETE na prozorima ženevskog Richemonta spuštene su od srpnja. Nakon što je u uobičajenim okolnostima taj užurbani hotel s pet zvjezdica zbog koronavirusa ostao bez bogatih gostiju.
Nakon “katastrofalnog ljeta” Ženeva, grad koji se hvali s najviše hotela po glavi stanovnika u svijetu, bori se da izbjegnu sličnu sudbinu.
“Mi smo kao profesija na odjelu intenzivne njege i životno smo ugroženi”. Kamena lica govori Thierry Lavalley, predsjednik ženevske udruge hotelijera i upravitelj hotela Fairmont Grand.
Prije pandemije ženevski su hoteli zbrajali rekorde. Grad koji u uobičajenim okolnostima vrvi diplomatima i poslovnim ljudima ostvario je 3,2 milijuna noćenja 2019. godine. “A sad nas je pogodio ekonomski tsunami”, kaže Lavalley.
Ženeva kao 1954.
Švicarska, zemlja s 50.000 zaraženih koronavirusom i 1800 umrlih. Izbjegla je stroge karantene kakve su uvele druge države, ali su ograničenja u putovanjima i otkazivanje brojnih konferencija i sastanaka uzele danak.
Ženeva do konca srpnja je zabilježila samo 693 tisuće noćenja. Te ne očekuje se da će do kraja godine taj broj premašiti 1,3 milijuna. Za takvu nisku razinu posjećenosti treba se vratiti do 1954. kada u gradu nije bilo ni upola hotela kao danas.
Hoteli su u krizi diljem Europe, ali nigdje se to ne osjeti kao u Ženevi. Gradu gdje tri četvrtine gostiju čine ljudi koji dolaze na poslovne kongrese i seminare ili su povezani s manjim ili većim sastancima koje organiziraju UN i druge međunarodne organizacije.
“Sada nema kongresa, nema poslovnog turizma, a UN se jedva ‘pomiče’. To Ženevu čini najpogođenijim gradom u Švicarskoj”, objašnjava Lavalley. Sa 126 hotela i 10.000 soba, Ženeva se može pohvaliti najvećom ‘hotelskom gustoćom’ u svijetu, omjerom broja soba i stanovnika.
Ako se ništa ne poduzme, brojni će hoteli završiti kao Richemont. Hotel se morao zatvoriti nakon 145 godina poslovanja, kaže Lavalley.
Dno rupe
U međuvremenu, susjedni gradovi koji profitiraju od blizine Ženeve također pate. U Lausanni, šezdesetak kilometara dalje idući će mjesec propasti najmanje jedan hotel, rekao je Stefano Brunetti-Imfeld, predsjednik gradskog saveza hotelijera.
Taj je grad središte više od 50 međunarodnih sportskih saveza i sjedište MOO pa ima i svojih problema neovisno o Ženevi.
“Svi ti ljudi ostaju doma, ne dolaze na posao, ne putuju ili ne dovode druge ljude”, dodaje Brunetti-Imfeld. Njegova obitelj vodi Hotel de La Paix u središtu grada od 1954.
Zbog takve situacije vlasnici hotela u Ženevi i okolnim područjima traže da švicarska vlada osnuje fond koji će im pomoći da pokriju gubitke. To je jedini način da ostanu na životu dok pandemija ne prestane. Žele i bolje balansiranje vladajućih između zdravstvenih i ekonomskih interesa.
Svaka restrikcija i svako ograničenje ima razoran učinak na broj noćenja u hotelima, rekao je Brunetti-Imfeld. Te je ukazao na nedavnu odluku da se veći dio Francuske, uključujući i Pariz, stavi na švicarsku crvenu listu.
Lavalley ističe da je nužno naći “sredinu” između zdravstvenih i ekonomskih interesa kako bi se “izvukli s dna ove rupe”.
