Zagreb je u 2019. imao 1,46 milijuna dolazaka turista, prošle godine ta je brojka pala na oko 345 tisuća.
U posljednjih desetak godina Zagreb se prometnuo u jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj. Otvoren je veliki broj hostela i apartmana, a i dobar dio ugostiteljske ponude u središtu grada bio je usmjeren prema turistima. No pandemija koronavirusa, na koju se nadovezao i potres, prekinula je turistički rast, i sve se češće nekadašnji apartmani namijenjeni turistima mogu pronaći u oglasnicima za iznajmljivanje stanova.
Zagreb je prošle godine, uz Dubrovnik, imao najveći pad turističkih brojki, zato što dobar dio posjetitelja čine gosti iz udaljenih zemalja. Prema istraživanju provedenom prije četiri godine, skoro polovica gostiju, njih 44 posto, dolazi u Zagreb avionom. Kada uzmemo u obzir da je avionski promet bio obustavljen, ne čudi da je upravo Zagreb među najvećim prošlogodišnjim turističkim gubitnicima.
Snažan pad turističkih brojki
U usporedbi s 2019. godinom, kada su se obarali turistički rekordi te je Zagreb imao 1,46 milijuna dolazaka turista, prošle godine ta je brojka pala za preko 75 posto, na oko 345 tisuća. Broj noćenja također je drastično smanjen. S 2,65 milijuna prije pandemije, na oko 807 tisuća prošle godine.
Takva kretanja imala su, naravno, vrlo negativan utjecaj na sve koji se bave turizmom ili povezanim djelatnostima. Igor Kordić prije desetak godina ušao je u biznis s iznajmljivanjem apartmana. Suosnivač je tvrtke Irundo koja je prije krize upravljala s oko 200 apartmana u Zagrebu, Dubrovniku, Rovinju, Beču i Beogradu.
Suvlasnik najvećeg integriranog hotela: Sad smo na 20 posto nekadašnjih kapaciteta
Najveći broj njihovih apartmana bio je u Zagrebu, gdje su funkcionirali kao integrirani hotel i zapošljavali oko 70 ljudi. No, zbog pandemije, ali i potresa, s obzirom na to da su im apartmani u središtu Zagreba, došlo je do snažnog pada poslovanja.
“U Zagrebu smo drastično smanjili poslovanje, što zbog Covida, što zbog posljedica šteta na stanovima od potresa. Mi smo sada na nekih 20-ak posto prijašnjih kapaciteta. Zgrade su stradale, neke od njih imaju žute naljepnice, pa se u njima ni ne smije iznajmljivati apartmane”, kaže Kordić.
Ipak, kada je u pitanju ova sezona, s obzirom na dosadašnje vrlo loše okolnosti, Kordić nije pretjerano pesimističan. Smatra da će ova godina biti bolja od prošle.
“Mi smo se kao firma reorganizirali, prilagodili, pripremili se na poboljšanje koje očekujemo ove godine u odnosu na 2020. godinu. Ima već naznaka da bi sezona, s obzirom na uvjete kojima radimo, mogla biti bolja”, kaže Kordić.
Zatvoreno preko 400 apartmana
Prema podacima koje smo dobili od lokalne Turističke zajednice, u Zagrebu je krajem veljače ove godine bio registriran 71 hotel, 48 hostela i 3.532 jedinice privatnog smještaja, odnosno soba i apartmana. U odnosu na razdoblje prije pandemije, odnosno veljaču 2020. godine to je 11 posto manje apartmana i soba i 13 posto manje hostela kada ih je bilo 55. Zanimljivo je da se broj hotela – koji su znatno manje fleksibilni, kada su u pitanju reakcije na krizu – čak povećao. Trenutno ih je u Zagrebu 71, što su dva hotela više u odnosu na pretkrizno razdoblje.
Iz broja apartmana vidljivo je koliko se zagrebački turizam snažno razvijao, sve dok ga nije zaustavila pandemija. Tako je 2017. bilo registrirano 2.948 apartmana. Sljedeće, 2018. godine njihov broj porastao je na 3.605. Nakon toga, 2019. broj apartmana raste na rekordnih 3.948, da bi prošle godine njihov broj pao na 3.547, a pad se nastavio te ih je trenutno 3.532, što je za 416 apartmana manje u odnosu na razdoblje prije korone.
Avio industrija značajna za povratak gostiju u Zagreb
U prva dva mjeseca ove godine, u Zagrebu je ostvareno oko 100.000 noćenja što predstavlja 17% ukupnog udjela u turističkom prometu Hrvatske, ali i dalje se radi o puno nižim brojkama u odnosu na ranije. Na primjer, u istom razdoblju 2019. ostvareno je 236 tisuća, a prošle godine neposredno prije pandemije i potresa oko 248 tisuća noćenja.
Oporavak turizma, naravno, ovisit će prije svega o epidemiološkoj situaciji u svijetu, a ona za sada nije baš sjajna. Postoje prilično veliki problemi s procjepljivanjem stanovništva, te se u ovom trenutku čini da će do punog oporavka putovanja proći godine. Iz Turističke zajednice kažu da će svi koji se bave turizmom u narednom razdoblju morati biti fleksibilniji.
“Moramo biti svjesni da su se okolnosti znatno promijenile te je potrebno pažljivo planiranje, sa spremnošću na brze i ‘ad hoc’ reakcije, kao i fleksibilnost pri donošenju odluka. Fokus treba staviti na održivi turizam kroz adekvatnu strategiju razvoja zdravstvenih aspekata boravka u destinaciji, a više nego ikad potrebna je i kooperativnost, podrška i uzajamno povjerenje svih dionika turizma”, poručuju.
