Izvor: HrTurizam.hr / Autor: Edvin Jurin
Rujan je za turističku industriju uvijek varljiv mjesec.
Još uvijek traje posezona, more je lijepo za kupanje, za čas se utekne u letargiju babljeg ljeta i puzajuće jeseni. I eto ti Božića. No, ovaj put to nije slučaj.
Ovogodišnji Covid-19 rujan zove na – alarm. Posebno što, kada je o širenju pandemije riječ, ništa ili suviše malo znamo. A turistička 2021. na našim je vratima. Na potezu je Ministarstvo turizma i sporta koje treba početi vući poteze. Brze i učinkovite.
I stalno osvještavati sve dionike u igri da su nekadašnja vremena za nama (”tempi passati” rekli bi na mom rodnom Kvarneru) te da počinje nova igra.
S puno varijabli i tri moguća scenarija:
- Scenarij A – Uobičajeno normalno,
- Scenarij B – Novo normalno i
- Scenarij C – Hibridno kao spoj uobičajenog i novog normalnog.
To od svih igrača na turističkoj sceni traži atipičan, asimetričan i hrabar pristup. Nije vrijeme za skrivanje.
Ono što je jasno od dosad iskušanog jest da ”lockdown” nije rješenje. Toga su čak sve više svjesni i manje emotivni Nijemci i još manje emotivniji Švicarci. Razlog je svugdje isti – spasiti radna mjesta. I vlastiti proračun.
Nova turistička mobilizacija
Covid-19 je, htjeli ili ne htjeli, postao naša neumitna stvarnost. U takvim vremenima potrebna nam je nova turistička aktivacija ili ako želite – mobilizacija. Ne sutra ili prekosutra – već danas.
U našem konkretnom slučaju uputno je, dok ne vidimo u kom će pravcu svijet krenuti, brzo i učinkovito razraditi dokument za narednu godinu, nazovimo ga za ovu priliku Turistički akcijski plan (TAP) 2021 sa nekoliko jednostavnih, ali učinkovitih i svima razumljivih gospodarskih i komunikacijskih mjera.
Ključni segmenti sveobuhvatnog TAP-a trebaju, dakle, sadržavati tri taktička pravca:
- zakonodavno– financijski, ¸ ;
- komunikacijski i
- edukacijski.
U zakonodavno – financijskom smislu krucijalno je daljnje smanjivanje PDV-a u turizmu za smještaj i ugostiteljstvo na jedinstvenu stopu od 10 % odnosno na razinu nama konkurentnih mediteranskih zemalja te izmjena posebnog postupka o oporezivanju turističkih agencija, koji već duže vrijeme uporno zazivaju Tomislav Fain u ime Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i Boris Žgomba u ime Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Rješavanje ovog pitanja od strane Ministarstva financija postaje upravo sada poslije ”lockdowna” hamletovsko ”biti ili ne biti ”za putničke agencije, koje su realno gledajući pretrpjele najveće financijske štete u turističkom sektoru.
I zapravo začuđuje što to već ranije nije učinjeno. Nema više ni prostora ni vremena za kalkulacije i rasprave. Inače je ovo pitanje dignuto i na razinu same Europske komisije (EK) koja će o tome odlučivati do kraja ove godine.
Pa zar će Vladi RH, koja je istinu za volju do sada puno učinila za turizam, EK nametati ono do čega smo sami trebali doći, barem što se u ovom pojedinačnom pitanju tiče poslovanja hrvatskih turističkih agencija?
Ključne riječi
U komunikacijskom pristupu TAP-u nužno je u sklopu Hrvatske turističke zajednice osmisliti također tri ranije spomenuta pristupa scenarija – zavisno što će tijek pandemije nametati.
Optimalno bi bilo da ključne riječi za postavljanje polaznog komunikacijskog koncepta budu, između ostalih, SIGURNOST, BLIZINA i RAZLIKOVNOST.
Drugim riječima, treba jasno što općenito što selektivno reći što se konkretno i na kojim razinama poduzima na sigurnosnom odnosno antivirusnom planu (o tome smo pisali u prošlom članku), stalno nastaviti podsjećati na privlačnost Hrvatske zbog auto – dosega većini europskih emitivnih destinacija te razlikovnost u fokusu održivog okoliša, bogate i maštovite eno-gastro, kulturne, sportske i nautičke ponude i iskrenog domaćinstva.
Sama ulaganja u nacionalnu turističku promociju na inozemnim tržištima valja što učinkovitije postaviti što znači ”obrnuti” svaki euro više puta te stalno mjeriti učinkovitost odnosno ako je potrebno čim brže ciljno mijenjati smjer i dinamiku medijskih investiranja.
Što se edukacijskog dijela tiče, posebnu pozornost valja posvetiti, ponovo to ističem, postupnom razvijanju nove destinacijske kulture kod onih koji upravljaju konkretnim destinacijama – znači i privatnog i javnog sektora.
Svi sudionici trebaju biti pri tom što detaljnije upoznati sa novim trendovima u turističkoj potrošnji i turističkim trendovima, budući da to sada ipak nije slučaj na način da se stvara novija i kvalitetnija razina destinacijskog razumijevanja i sinergije. Nema druge. Nepogoda slogu rađa!
Da se ne bi izgubilo na dinamici, ali i na učinjenom, uputno bi bilo kontrolirati tijek izvedbe TAP-a putem zajedničke koordinacije javnog i privatnog sektora na razini Ministarstva turizma i sporta i to u redovitom 10- tjednom ritmu.
Ovaj put ”oprosta” radi propusta ne bi trebalo biti. Ma kako se tko zvao.
I za kraj.
Valja sačuvati i nota bene ojačati u upravljačkom, financijskom i tehničkom dijelu nacionalnog zračnog prijevoznika – Croatia Airlines (CA).
CA mora opstati i ostati jedan od ključnih segmenata ”odbrane” nacionalnog turističkog eco sustava. Spreman da uskoči u svakoj prilici kad odustanu ostali inozemni zračni prijevoznici, ali i da strpljivo razvija redovne, izvanredne i charter linije što se turizma tiče. Kao što je to u trgovini u nekadašnja vremena pametno radila Dubrovačka Republika sa svojom trgovačkom mornaricom diljem svijeta.
Uostalom, zato je domaća zračna kompanija i utemeljena na nekadašnjem Zagalu (Zagreb Airlines) u srpnju već davne 1990.
I pri tom ne zaboravimo: Male zemlje su osuđene da promišljaju i djeluju bolje, brže i učinkovitije nego njihova velika braća. Jer, kad krizna situacija zakuca na vrata, male nitko ni ne vidi. Uvijek bilo i – bit će! – za kraj je zaključio Edvin Jurin.
