Cijeli niz gradova, pa i nacionalnih ekonomija, preselio je posao iz velikih ureda u poslovnim centrima u obiteljske domove.
The Financial Times je uz pomoć Googleovog alata za praćenje mobilnosti i istraživanja znanstvenika sa Stanforda napravio analizu posljedica pandemije na život u velikim svjetskim centrima. Ta analiza donosi vrlo dramatične zaključke o dramatičnom padu mobilnosti i, posljedično, poslovnih aktivnosti.
London i New York bilježe ogroman pad
London i New York doživjeli su ogromni pad posjeta restoranima i dućanima, toliki da su ih u The Financial Timesu nazvali „gradovima duhovima“. Do 9. listopada posjete su središnjem Parizu pale za ogromnih 40 posto. Čak je i Stockholm, koji je imao osjetno blaže epidemiološke mjere, zabilježio pad od 20 posto. U Londonu je u prvom tjednu listopada posjet kafićima, restoranima i trgovinama na jednoj trećini u odnosu na brojeve koje su bilježili prije pandemije.
Iz velikih ureda u obiteljske domove
U pravilu najveći gradovi bilježe više postotke pada mobilnosti u odnosu na nacionalne prosjeke. Tako je, recimo, na Manhattanu posjet na polovini predpandemijskih razina, dok se nacionalni prosjek ipak vratio na 85 posto.
Cijeli niz gradova, pa i nacionalnih ekonomija, preselio je posao iz velikih ureda u poslovnim centrima u obiteljske domove.
Nicholas Bloom, profesor ekonomija sa Stanforda, tvrdi kako je pandemija već transformirala ekonomiju Sjedinjenih Država u ekonomiju rada od kuće. U ovom trenutku dvostruko više zaposlenika radi od kuće nego na početku epidemije. Istraživanje Stanforda pokazalo je da 60 posto onih koji rade od kuće žive u gradovima.
Analiza FT-a donijela vrlo upečatljive grafikone pada mobilnosti po velikim gradovima.
