Prvi lockdown i potres trajno su ili na dulje vrijeme zatvorili čitav niz zagrebačkih lokala, od veoma poznatih imena do malih kvartovskih kafića i zalogajnica. Neki naprosto nisu mogli podnijeti posljedice dvomjesečnog nerada, dok su drugima lockdown i potres poslužili kao častan izlaz iz financijski neisplative situacije.
Zagrebačka ugostiteljska scena već je dulje vrijeme bila pregrijana, s previše novih, loše definiranih lokala koji su se podjednako brzo otvarali i zatvarali. Udvostručenje PDV-a iz 2016. učinilo ih je dubinski poslovno ranjivima, a u Zagrebu se, ni u vrijeme kad je u gradu bilo najviše turista, nije moglo računati na onu vrstu turističkog cash flowa kao na moru.
Poslije lockdowna mnogi od zagrebačkih restorana i kafića koji su nastavili raditi, zapravo su samo životarili. Svatko tko redovito kontaktira s dobavljačima dobro zna koji restorani jako kasne s plaćanjem ili su prestali plaćati. Ne zato što su njihovi vlasnici fušeri, nego najčešće zato što više nemaju čime plaćati. Kad je riječ o jakim brendovimas ozbiljnim tržišnim potencijalom, dobavljači su spremni vrlo dugo čekati. No, za većinu lokala to ne vrijedi.
Zagrebačko je ugostiteljstvo svoje financijske probleme djelomično saniralo u prosincu, osobito na adventskim kućicama, koje su nekim ugostiteljima donosile tromjesečno promet. Sada nema skoro nikakvog prometa, nema Adventa, a godišnji se gubici procjenjuju na najmanje 50 posto u usporedbi s redovnim godišnjim prometom.
Stoga bi bilo logično očekivati da će se barem tridesetak lokala u širem centru Zagreba trajno zatvoriti u siječnju ili veljači. Među njima bi, nažalost, moglo biti i više vrlo solidnih restorana i kafića.
