Srijeda, 7 prosinca, 2022

U rujnu u Hrvatskoj više nautičara nego pretpandemijske 2019.

Od siječnja do kraja rujna u Hrvatskoj je boravilo oko 400.000 nautičara te je ostvareno oko 2,8 milijuna noćenja, pokazuju podaci sustava e-Crew Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Samo u rujnu je boravilo oko 90.000 nautičara i ostvareno je 656.000 noćenja, što je čak i više nego rekordne 2019. godine, prenosi Turizmoteka.hr.

Za usporedbu, u nautici je 2019. ostvareno oko 3,3 milijuna noćenja, s time da je u Hrvatskoj boravilo oko pola milijuna nautičara. U rujnu 2019. je Jadranom plovilo oko 93.000 nautičara te je ostvareno oko 661.000 noćenja.

Nautika se u pandemiji pokazala kao jedan od najžilavijih turističkih segmenata pa su marine i lani izvukle dosta dobru sezonu. Ove godine ljeto je gotovo vratilo pretpandemijske brojke, dok je rujan bio i bolji nego 2019. godine. Ovoga ljeta oporavila su se i čarter plovila, neke agencije imale su u rujnu više posla no ikad, dok je lani čarter doista bio na koljenima.

Solidan listopad

Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – čarter Hrvatske gospodarske komore (HGK). podsjetio je na to da se manjak realizacije ove godine primarno osjetio u predsezoni i to poglavito u čarter bazama južnije od Splita, i to zbog izrazitije ovisnosti o avio gostima. Špica čarter sezone, dakle srpanj, kolovoz i rujan, su u prosjeku bili na razini ili čak i nešto bolji od 2019. godine. Tako je od početka godine do kraja rujna u nautičkom čarteru ostvareno ukupno 403.132 dolazaka i oko 2.8 milijuna noćenja, što je 80 posto bolji rezultat nego u istom razdoblju 2020. godine. Rezervacije za posezonu, koja se u čarter segmentu odnosi na razdoblje nakon 1. listopada, su prilično dobre, ali je još rano za usporedbu. Ipak, pandemija je ostavila neke posljedice.

– U ovoj godini nije bilo značajnijeg zatvaranja čarter tvrtki, ali je došlo do smanjenja ukupne čarter flote u odnosu na 2019., i to za nekih desetak posto, kazao je Klisović dodajući da će se to negativno odraziti u statistikama ukupnog fizičkog prometa na razini Hrvatske, ali se pozitivno odražava na realizaciju čarter tjedana i prihoda po plovilu.

– To nas zapravo vraća u jedan zdraviji i dugoročno održiviji, i ekološki i ekonomski, odnos ponude i potražnje, što bi se, obzirom na manje proizvodne kapacitete najvećih proizvođača plovila te posljedično izostanak isporuka većeg broja novih plovila u nadolazećem razdoblju, trebalo zadržati barem još koju godinu. Treba imati na umu kod sagledavanja rezultata ove turističke sezone, a što se odnosi na cijeli turistički sektor, određeni cash flow »gap«, odnosno odstupanje fizičke realizacije od financijske realizacije. Naime, mnogo lanjskih rezervacija, a za koje su lani stigle uplate, prebačeno je za ovu godinu. Dakle, plaćene su u 2020. i taj moment će još neko vrijeme opterećivati poslovanje dijela tvrtki u turizmu, pa tako i dijela čarter tvrtki, zaključio je Klisović.

Manje Talijana

Inače, u ACI-ju, najvećem lancu marina na Mediteranu, ukupno ostvareni broj noćenja u 2021. godini neznatno je manji, odnosno gotovo je na razini 2019. godine.

– I ove i prošle godine primijećen je trend manjeg dolazaka nautičara s područja Italije, a osim gostiju iz uobičajenih emitivnih tržišta poput Njemačke i Slovenije, sve je više gostiju iz zemalja srednjoistočne i istočne Europe poput Poljske, Mađarske i Češke. Kad govorimo o razlikama između marina sjevernog i južnog Jadrana, one su i ove i protekle sezone došle do izražaja. Marine sjevernog Jadrana pretežno su godišnje marine, s većim brojem plovila na stalnom godišnjem vezu. Njihov geostrateški položaj, dakle, cestovna blizina emitivnim tržištima, u ovoj se specifičnoj situaciji pokazao kao najveća prednost. U marinama srednjeg i južnog Jadrana veći je broj tranzitnih vezova pa je tu očekivano došlo i do većih promjena. Međutim, otvaranjem novih aviolinija ove godine srednji i južni Jadran otvorili su se tržištu cijele Europe i sjeverne Amerike, rekao je Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja. U najvećem lancu marina na Jadranu također su rekli i da je povoljna epidemiološka situacija u Hrvatskoj sve do sredine rujna, paralelno sa sustavnim provođenjem epidemioloških mjera u svim svojim marinama i mogućnošću izolacije na plovilima, ove godine omogućila i prilično uspješnu posezonu te značajno bolje rezultate u usporedbi s prošlom godinom.

Odlično na Kvarneru

Što se Kvarnera tiče, prema podacima Turističke zajednice Kvarnera, u regiji je u prvih devet mjeseci boravilo oko 21.000 nautičara, odosno 9 posto manje nego 2019., no ostvareno je oko 145.000 noćenja što je tek dva posto manje nego rekordne 2019. Pritom je zanimljivo to što je značajan rast zabilježen kod domaćih nautičara. Iako, oko 50.000 noćenja ostvarili su nautičari iz Njemačke, što je trećina ukupnog prometa. Na drugom su mjestu nautičari iz Austrije s oko 30.000 noćenja, slijede Slovenci s oko 9.400 noćenja, pa Talijani i Česi s oko 7.000 noćenja, s time da je gotovo 60 posto svih noćenja ostvareno u Puntu, 17 posto u Rijeci, 7 posto u Novom Vinodolskom, 5 posto u Krku te 4 posto u Malom Lošinju.

PRIJAVI SE NA NAŠ NEWSLETTER

Želiš pratiti sve najvažnije vijesti iz turizma na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj "Pregled dana" svaki dan u 14:30h

Please wait...

Hvala na prijavi!

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno