Zračne luke u svijetu su 2020. zbog pandemije i ograničenja putovanja zabilježile godišnji pad broja putnika između 70 i 80 posto, no neke su imale i manji pad te su rasle na ljestvici, poput primjerice najveće ruske zračne luke Šeremetjevo koja je s 8. skočila na 5. mjesto najprometnijih luka u Europi.
Podaci Svjetske turističke mreže (WTN) pokazuju da je moskovska Međunarodna zračna luka Šeremerjevo kao najveća u Rusiji za putnički i teretni promet, u 2020. uslužila gotovo 20 milijuna putnika (ili točnije 19,8), čime se na ljestvici najprometniji zračnih europskih luka ‘popela’ za tri mjesta, na peto.
Na prvom mjestu za 2020. nakon kompletiranja podataka o prometu svih zračnih luka u Europi se očekuje da će biti zračna luka Istanbul, koja je to već i sada sa lanjskih oko 23,4 milijuna putnika koje je primila, i za koju se predviđa da bi zbog kapaciteta novog terminala i u budućim godinama mogla biti vodeća u Europi po broju putnika.
Na drugom mjestu po broju putnika za 2020. slijedi glavna francuska zračna luka Charles de Gaulle u Parizu, koja je do sada izvijestila o oko 21,1 milijuna putnika od lanjskog siječnja do studenog, odnosno njih milijun manje nego ih je bilo na londonskom Heathrowu u cijeloj 2020. godini.
Očekuje se stoga da će Heathrow biti i najveći ‘gubitnik’ među zračnim lukama u Europi, iako su sve gubile zbog pandemije i promet putnika i prihode, jer je kroz tu zračnu luku prošlo oko 22,1 milijuna putnika u 2020., za razliku od njih gotovo 81 milijun u 2019. godini. Takvim naglim padom od čak 73 posto, Heathrow je u 2020. izgubio vodeću poziciju među europskim zračnim lukama po putničkom prometu, i to izravno zbog pandemije i posebice širenje zaraza koronavirusom po Europi od jeseni do kraja godine, što je dodatno zaustavilo ionako već ograničena putovanja.
Iz svih tih luka, kao i ukupno iz turističke i industrije putovanja se nadaju da bi cjepivo protiv koronavirusa moglo olakšati oporavak putovanja kasnije ove godine, dok dostizanje prometa iz 2019. ne očekuje prije 2023. ili izglednije u 2024. uz pretpostavku ‘obuzdavanja’ pandemije.
