Cjepivo protiv bolesti COVID-19 izuzetno je važno za turizam. Njegova pojava omogućila je da se ponovo »probudi« ta industrija koja je među najvećim gubitnicima zbog pandemije, a s druge strane zahvaljujući cjepivima razvio se potpuno novi koncept zdravstvenog turizma – tzv. cjepni turizam ili turizam cjepiva, piše Slavica Bakić za Novi list.
Naime, zemlje koje imaju višak cjepiva došle su na ideju da ga, između ostaloga, ponude i kao dio turističkih aranžmana za privlačenje međunarodnih turista iz država u kojima cjepiva nema dovoljno ili je dostupno samo određenim kategorijama stanovništva.
U posljednje vrijeme sve se više govori i o ruskim državljanima koji dolaze u europske zemlje kako bi primili cjepivo koje im omogućuje putovanje po svijetu, dakle ono koje priznaju zapadne zemlje, budući da im je doma dostupan samo Sputnik V, a on se ne nalazi na listi cjepiva koje omogućavaju dobivanje tzv. green passa bez kojih je u europskim, ali i mnogim drugim zemljama, mogućnost kretanja sve ograničenija, piše Glas Istre.
Među državama koje Rusi biraju našla se i Hrvatska, koja je od sredine srpnja omogućila i cijepljenje stranih državljana. Mediji su već pisali o ruskim državljanima u redovima na cjepnim punktovima, a da dolaze organizirano potvrdili su nam i u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ).
– Ova je tema aktualna više od dva mjeseca te je ured Predstavništva HTZ-a u stalnom kontaktu s organizatorima putovanja, ali i nizom agencija i individualnih turista kojima je interesantan ovaj oblik turizma.
Uglavnom se radi o aranžmanima od tri dana, tj. dva noćenja i u gotovo 95 posto slučajeva radi se o Zagrebu. U Rusiji su najaktivniji Ruski Ekspres i PAKS koji nude u cijelosti organizirane aranžmane, ali je velik i broj agencija koje organiziraju ove posebne ture u Hrvatsku. Turistima se nude avionske karte, smještaj u hotelima, ekskurzije po Zagrebu i okolici te obilazak Plitvičkih jezera, ručkovi i večere u restoranima. Cijepljenje je obično odmah prvi dan ili eventualno dan nakon dolaska.
Kako Rusi uglavnom žele cijepljenje Pfizerom, velika većina se ponovo vraća u Zagreb nakon tri tjedna.
Nastavno na isto, koncem prosinca Aeroflot uvodi svakodnevne direktne letove za Zagreb, a ruski organizatori putovanja nude aranžmane vezano uz Advent te Novu godinu u Hrvatskoj, kažu u HTZ-u. S drugih tržišta, kažu, nije primjetan povećani interes, odnosno realizacija putovanja koja su motivirana isključivo cijepljenjem.
– Osnovni razlog tome leži u činjenici da su na velikoj većini tržišta koje pokriva naša mreža predstavništava dostupna cjepiva koja omogućuju dobivanje EU COVID potvrde, procjenjuju u HTZ-u.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZZJ) kažu kako se, prema podacima s cijepnih punktova iz nekoliko županija, dolaze cijepiti, osim ruskih državljana, i osobe iz Ukrajine, Italije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Njemačke, Brazila, Slovenije, Srbije. No, nemaju, kažu, podatke iz rutinskih analiza na nacionalnoj razini iz kojih zemalja se najviše ljudi dolazi cijepiti u Hrvatsku.
– Razlozi zašto stranci dolaze u Hrvatsku na cijepljenje su različiti, primjerice ponekad zato jer su se zatekli u Hrvatskoj tijekom ljetnog odmora u terminu kada trebaju primiti drugu dozu cjepiva ili su se došli cijepiti prvom dozom jer je dostupno dok su na odmoru, zbog boravka u Hrvatskoj tijekom sezonskog rada kako bi se bez testiranja vratili u domovinu, zbog studiranja ili obrazovanja u Hrvatskoj, ali zbog želje da se cijepe cjepivima kojih nema u njihovim državama, kažu u HZZJ-u.
Prema njihovim podacima, s jučerašnjim danom u Hrvatskoj je cijepljeno 2.222.773 osoba, te je potrošeno 4.33.159 doza cjepiva. Među cijepljenima su 2.145.532 osobe s prebivalištem u Hrvatskoj, za 31.662 osobe je nepoznato prebivalište u Hrvatskoj, a 45.579 je »vjerojatnih stranaca«.
Ukupno je potrošeno 4.338.159 doza cjepiva, od čega 70.649 za »vjerojatne strance«. Termin »vjerojatni stranci« koristi se za one koji nisu zavedeni u hrvatsku eVac bazu u kojoj su popisani cijepljeni građani. Iako je, dakle, u velikom broju slučajeva riječ o putovanjima motiviranim cijepljenjem, ovi dolasci najvjerojatnije neće biti evidentirani u rezultate zdravstvenog, odnosno medicinskog turizma.
Kako pojašnjavaju u HTZ-u i u Ministarstvu turizma, u Hrvatskoj se realizacija turističkog prometa evidentira u sustavu eVisitor, podatke unose pružatelji usluga smještaja koji imaju zakonsku obvezu prijave turista, ali set podataka koji se unosi ne uključuje podatak o motivu putovanja.
– Procjene o broju realiziranih dolazaka i noćenja motiviranih određenim segmentom ponude donose se na temelju zasebnih istraživanja, procjena i rezultata pojedinih turističkih subjekata, strukovnih udruženja i drugih, kažu u HTZ-u i Ministarstvu turizma i sporta.
No, i jedni i drugi ističu kako je tijekom 2021. godine zabilježen veliki rast broja dolazaka i noćenja gostiju iz Rusije u odnosu na proteklu godinu. U Ministarstvu turizma kažu kako je Hrvatsku tijekom ove godine dosad posjetilo oko 140.000 turista iz Rusije koji su ostvarili gotovo milijun noćenja, odnosno 477 posto više dolazaka i 417 posto više noćenja nego li u istom razdoblju protekle godine.
U HTZ-u pak navode da je prema podacima sustava eVisitor, samo u studenome je s tržišta Rusije ostvareno više od 7 tisuća dolazaka i oko 22.500 noćenja, što u odnosu na isti mjesec 2019. godine predstavlja rast od 312 posto u dolascima i 227 posto u noćenjima.
