Turističke kompanije pretrpjele su snažne gubitke. Imaju li snage za još jednu lošu sezonu?

323
veljko ostojić
foto: otvoreno.hr

Hrvatska će, kao uostalom i dobar dio zemalja Europe, u 2021. godinu ući u novom lockdownu, što dovodi u pitanje brzi ekonomski oporavak kojem su se mnogi nadali. Iako će zemlje Europske unije uskoro krenuti s cijepljenjem, bit će potrebni mjeseci da bi se postigla procijepljenost koja bi jamčila zaustavljanje pandemije.

To znači da je pred nama i dalje vrlo neizvjesno razdoblje koje će sasvim sigurno biti obilježeno ograničenjima putovanja, a pitanje je i kada će doći do otvaranja mnogih djelatnosti koje su sada zatvorene.

S obzirom na to da je Hrvatska turistička zemlja, da veliki dio ekonomije ovisi upravo o turizmu, i oporavak će dobrim dijelom ovisiti o normalizaciji putovanja.

Oporavak će vjerojatno trajati tri godine

Prema jesenskim prognozama Europske komisije, hrvatski BDP ove godine past će za 9,6 posto, sljedeće godine očekuje se rast od 5,7 posto, a tek bi se 2022., za koju prognoziraju rast od 3,7 posto, trebali vratiti na razinu 2019. godine, što znači da će oporavak potrajati tri godine.

Pad turističkih prihoda ove godine iznosio je oko 50 posto. Što se tiče fizičkih pokazatelja, broj noćenja stranih turista također je smanjen za oko 50 posto. Time je Hrvatska prošla bolje u odnosu na konkurentske zemlje poput Italije, Grčke, Malte ili Španjolske.

To vjerojatno možemo zahvaliti činjenici da smo za mnoge turiste s najvažnijih tržišta – Njemačke, Austrije, Slovenije ili Italije – auto destinacija, no pitanje je mogu li poduzetnici koji žive od turizma izdržati još jednu godinu smanjenih prihoda.

Veljko Ostojić, direktor Hrvatska udruge turizma, koja okuplja neke od najvećih hotelskih kompanija, nije pesimističan što se tiče razvoja sljedeće sezone.

“Iz današnje perspektive teško je prognozirati konkretne brojke. Ali, na primjer, njemačka kancelarka Merkel izjavila je da u prvih pola godine namjeravaju procijepiti 70 posto ciljanog dijela populacije – mislim da su to za nas dobre vijesti. Svi smo svjesni da će prvi kvartal biti izazovan. Ali s obzirom na visoku sezonalnost hrvatskog turizma, to nije toliki problem. Mislim da će poboljšanje epidemiološke situacije, kao rezultat mjera i procjepljivanja, stvoriti uvjete za sezonu koja će biti bolja od ovogodišnje”, kaže Ostojić.

Turističke kompanije ove godine pretrpjele su snažne gubitke pa se postavlja pitanje imaju li snage za još jednu lošiju sezonu. Doduše, većina njih je zahvaljujući nizu dobrih godina uspjela osnažiti svoje bilance, ali padove od pedeset, šezdeset posto u prihodima nije lako podnijeti.

‘Prioritet je da gosti ne osjete znakove krize’

Ostojić kaže da s turističkim kompanijama ne bi trebalo biti većih problema, uz uvjet da se nastave mjere za očuvanje radnih mjesta i da se otvore kreditne linija za osiguranje likvidnosti.

“Nama svima je cilj da gost koji dođe ni na koji način ne vidi sve loše što se događa ili se događalo zbog pandemije. Svi smještajni objekti moraju biti pripremljeni tako da gost ne osjeti znakove krize. Moramo zadržati razinu usluge kakvu smo imali.

To je prioritet”, kaže Ostojić.

Dobar dio moratorija postat će nenaplativi krediti’

Financijski stručnjak Andrej Grubišić smatra da će Vlada nastaviti financijski pomagati biznise koji su zatvoreni u sklopu mjera za suzbijanje pandemije, ali i da će dobar dio kredita tvrtkama koje su sad pod moratorijem na otplatu postati nenaplativi.

“Očekujem da će, pod vrlo velikim političkim pritiskom, Vlada nastaviti s transferima prema biznisima koji su zatvoreni, ali mislim da će se vrlo brzo shvatiti da oni nemaju samo troškove plaća, nego imaju i svoje dobavljače, ulaganja, kreditore. Dobar dio postojećih moratorija postat će nenaplativi krediti”, kaže Grubišić.

Smatra i da će banke biti sve manje sklone kreditiranju jer one ne mogu kreditirati nekoga kome je zabranjen rad. “Zbog svega toga, koliko god je to kontra mainstreama, mislim da je bitno liberalizirati gospodarske aktivnosti, a inzistirati na pridržavanju mjera. Naime, bolje se boriti s pandemijom financijski snažniji nego slabiji”, kaže Grubišić.

Umjesto lockdowna, jačanje zdravstva i pridržavanje mjera

Smatra da bi se Vlada trebala koncentrirati na jačanje kapaciteta zdravstvenog sustava, a one koji su zatvoreni pustiti da rade uz striktno pridržavanje epidemioloških mjera.

“Nakon 10 mjeseci ove pandemije nesklon sam ideji da lockdown rješava problem. Mi svjedočimo da problem nije riješen ni u jednoj zemlji neovisno o strategiji koju je do sada aplicirala. Mislim da su to nepobitne i objektivne činjenice”, kaže Grubišić.