Turističke agencije u Istri došle do zida. Usvajanje izmjena Zakona znači nova zaduživanja

372

Ovih je dana Istarskoj županiji stigao vapaj za pomoć kojeg su vijećnicima uputili predstavnici devet istarskih putničkih agencija, piše glasistre.hr. Oni su, tvrde, na koljenima zbog nemogućnosti redovnog poslovanja uslijed pandemije i konstantnih refundacija. Na korak su, kažu, do blokada, ali i stečaja. Njihov neformalni predstavnik, direktor Zeatoursa Floris Milohanović, kaže da je broj agencija koje ulaze u blokadu nažalost iz dana u dan sve veći, a neke su došle i do stečaja.

– Prošle smo godine svim četvrtašima i osmašima koji nisu mogli odgoditi putovanje vratili sve uplate u punom iznosu, neovisno što smo imali troškove banke, kartičnog poslovanja i slično. Dio putovanja je pak prebačen na ovu godinu, ali je nažalost sada krenuo novi val odustajanja.

Dakle, teško da će se i ti aranžmani realizirati. Štoviše, posljednjih se dana definitivno otkazuju. Već se punih godinu dana bavimo samo refundacijama, kaže Milohanović.

AD

Naime, izvanredna situacija u svijetu i Hrvatskoj uzrokovana pandemijom onemogućila je redovno poslovanje putničkih agencija koje su nakon donesenih mjera zabrana putovanja bile prisiljene odgoditi ili otkazati sve planirane i, što je najvažnije, unaprijed plaćene aranžmane. Veliki broj putničkih agencija suočio se s problemom da dobavljači, zrakoplovne kompanije, hoteli, prijevoznici, te ostali pružatelji usluga u Hrvatskoj i inozemstvu nemaju obavezu vratiti uplaćene predujmove prema agencijama. Većina njih kao jedinu opciju nudi korištenje izvršenih uplata kao saldo za buduće usluge, stoji u dopisu devetero predstavnika istarskih putničkih agencija.


Uz to, potpisnici dopisa se pitaju kada će uopće biti u mogućnosti koristiti uplaćene usluge. Opravdano strahuju da većinu tih uplata neće ni moći iskoristiti zbog specifičnih destinacija ili pak zbog mogućih stečajeva dobavljača. Kao dokaz iznimno teške situacije navode podatke Državnog zavoda za statistiku i Porezne uprave gdje je zabilježen prosječan pad poslovanja veći od 85 posto kroz 2020. godinu. Agencije, nastavlja Milohanović, nisu dobile financijsku pomoć države osim četiri tisuće kuna za plaće djelatnika prema programu za očuvanje radnih mjesta. Nikako ne bi smjeli dozvoliti da agencije odu u stečaj i zatvore vrata jer onda ni mjere za očuvanje radnih mjesta neće ništa značiti. Zaposlenici bi mogli ostati bez posla, a klijenti bez uplaćenog novca.

– Problem je što nismo obuhvaćeni mjerom naknade fiksnih troškova jer nam odlukom Stožera nije zabranjen rad. Mi želimo raditi, ali na žalost ne možemo jer je veliki dio država još uvijek u lockdownu, na snazi su ograničenja i jednostavno ne postoji mogućnost barem djelomičnog poslovanja. Poznato je da putničke agencije uglavnom organiziraju putovanja u pred i posezoni jer naši putnici putuju zbog istraživanja i upoznavanja novih destinacija i kultura, pojašnjava Milohanović.

– Istra kao turistička regija ne bi smjela dopustiti da se njezine putničke agencije dovedu na rub propasti. Mnogi gradovi i županije su svojim putničkim agencijama osigurali bespovratne potpore da bi opstale. U situaciji smo u kojoj su mnoge agencije na koljenima i trebaju pomoć. Vjerujemo da će Istarska županija zasigurno prepoznati važnost putničkih agencija u Istri i naći način da nam pomogne, zaključuje Milohanović.


O ovom smo problemu razgovarali i s Teom Golja, poznatom stručnjakinjom u području turizma i izvanrednom profesoricom na Sveučilištu Jurja Dobrile. Ona kaže da su agencije koristile mogućnosti vouchera, odnosno 180 dana plus 14 dana za povrat novaca uplaćenih aranžmana, no skorim i očekivanim usvajanjem izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu bit će nužno vratiti uplaćena sredstva po različitim aranžmanima.

– Agencije su dobile državne mjere za očuvanje radnih mjesta ali su izostavljene iz mjera nadoknade fiksnih troškova jer nisu bile zatvorene odlukom Stožera. To je potpuno nelogično, jer iako nisu bile zatvorene, nisu uopće mogle raditi. U najavi su i neke dodatne mjere Vlade koje bi obuhvaćale dijelom nadoknadu fiksnih troškova, no one nisu još službeno potvrđene. Jamstva od 1,5 milijardi kuna su samo jamstva. Ona, dakle, znače nova zaduživanja za osiguranje likvidnosti, ali dug treba vraćati. Valja znati da se iz tih sredstava ne mogu vraćati uplaćeni predujmovi. Sada se neke agencije već krenule rasprodavati svoju imovinu, napominje Golja.

Jasno je da i među agencijama ima bitnih razlika, no najviše su pogođene one koje su se usmjerile na prodaju aranžmana u inozemstvu (tzv. outgoing) i događanja (kongresi), ali i one s ugovorenim grupnim aranžmanima u pred i posezoni kojih opet nije moglo biti, a evidentno je da ih neće biti ni ove predsezone. Podsjeća da je takvim agencijama prošle godine u ožujku poslovanje stalo i jedina poslovna aktivnost u ovo vrijeme pandemije im je refundiranje sredstava.

– Bilo bi važno osigurati potpore za naše turističke agencije, primjerice rebalansom proračuna Županije uz jasno definiranje kriterija dodjele potpora. Moguće je raspraviti i neki model potpore od strane općina i gradova u Istri. Svima bi trebalo biti u interesu opstanak agencija, jer su one iznimno važan dionik u lancu kreiranja dodane vrijednosti i ponude u turizmu, upozorava Golja.

Želiš sve najvažnije vijesti na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj Pregled dana svaki dan u 14.30.

Please wait...

Thank you for sign up!

AD
IZVORglasistre.hr