Preuzeto: Privredni.hr
Turisti iz Poljske, Kosova i Turska jedini su u Hrvatskoj u kolovozu ostvarili više noćenja nego u lanjskom kolovozu. Noćenja ostalih turista iz više od 70 zemalja koji su došli u Hrvatsku bilo je znatno manje, s minusima od oko 20% pa do 90%, pokazuje analiza podataka eVisitora.
Turisti su i ovaj kolovoz, unatoč ograničenjima putovanja iz cijelog svijeta zbog pandemije, hrvatskom turizmu donio najbolje turističke rezultate. S ukupnih 2,6 milijuna turista i 21,05 milijuna noćenja, što je 46,1 odnosno 36,3% manje nego u lanjskom kolovozu.
Strani turisti su u ukupnim kolovoškim brojkama, također uobičajeno, sudjelovali s 85% dolazaka i 81,2% noćenja, odnosno došlo ih je 2,2 milijuna, koji su ostvarili 17,1 milijun noćenja. U usporedbi s kolovozom 2019., ove godine bilo ih je 51,4% manje, uz 41% manje noćenja.
Iako se činilo da su turisti ovog ljeta dolazili u Hrvatsku zbog blizine većinom iz europskih zemalja, podaci eVisitora pokazuju da su u kolovozu ipak dolazili iz cijelog svijeta, odnosno iz više od 70 zemalja. Premda ih je s gotovo svih tržišta bilo znatno manje nego u lani, ipak ni sa jednog od stranih tržišta nije zabilježeno nula noćenja.
Sa sedam europskih tržišta 65 posto svih noćenja
Sa sedam tržišta bližih Hrvatskoj: Njemačke, Slovenije, Poljske, Češke, Italije, Austrije i Mađarske u kolovozu je ostvareno 65% ukupnih noćenja.
Najviše noćenja u kolovozu ostvarili su turisti iz Njemačke, 25% od ukupnog broja ili 5,3 milijuna. Time su i među zemljama sa najmanjim padom u odnosu na lanjski kolovoz. Slično je i s njihovih 616 tisuća dolazaka, što je minus od 23,3%.
Nakon domaćih, na drugom mjestu u ukupnom poretku, slijede Slovenci s udjelom u ukupnim noćenjima u kolovozu od 13%. Iako su imali manji postotak pada nego Nijemci, 16,2% u noćenjima, njihovih je noćenja bilo dvostruko manje od njemačkih.
Poljaci su najveće iznenađenje ljetne sezone koji su iza Slovenaca s udjelom 11% (2,2 milijuna). To je jedini važniji porast među stranim tržištima od 4,3%., Došlo ih je 3,3% više nego u lanjskom kolovozu(316 tisuća).
Slijede Česi s udjelom u ukupnim noćenjima od 6%, ali i padom od 20,4%. Udjeli u noćenjima Talijana i Austrijanaca u kolovozu bili su po 4%. S oba tržišta zabilježeni su veliki minusi noćenja, od 74% iz Italije te od 62% iz Austrije.
Sedmo tržište je Mađarska s kojeg je u kolovozu ostvareno 3% od ukupnih noćenja u hrvatskom turizmu. No i 50% manje nego u kolovozu prošle godine.
Turisti sa Kosova sa 84,2 posto više noćenja
Među preostalih više od 60 stranih tržišta, s kojih je ostvareno 15% od ukupnih noćenja, su i Kosovo i Turska. Njihovi su turisti jedini uz poljske više nego u lanjskom kolovozu noćili u Hrvatskoj.
Za razliku od Poljske, njihovi su porasti na maloj bazi. Turci su u plusu 6,5%, a ostvarili su s 22 tisuće noćenja. Također, 25 tisuća noćenja turista sa Kosova ima porast od čak 84,2%. Njih je došlo 32% više, dok je turista iz Turske došlo 3 900 ili 42,6% manje.
Iz Kuvajta najveći pad noćenja
Među ostalim stranim tržištima, s većim minusima u noćenjima iznad 90%, ističu se skandinavske zemlje. Finski i Norveški turisti ostvarili su 97% manje noćenja nego u lanjskom kolovozu.
Najveći pad noćenja od 98,5%, ali na nešto manjoj bazi, zabilježen je iz Kuvajta. Iznad 90% pada su još samo Australija, sa 92,5%, i Japan sa 91% manje.
Zanimljivost je da je i iz drugih dalekih zemalja u Hrvatskoj u kolovozu bilo noćenja, ali manje nego lani. Iz Kine je ostvareno 88% manje noćenja, slično kao i sa Novog Zelanda. Iz SAD-a, slično kao i iz Južnoafričke Republike, noćenja je bilo oko 78% manje nego.
