Ponedjeljak, 27 lipnja, 2022

Tko će više potrošiti kako bi zemlju izbavili od ‘koronarecesije’? Bespovratna pomoć za bogati sjever

Pandemija koronavirusa potisnula je u drugi plan priče o štednji i europske zemlje danas se nadmeću u tome koja će više potrošiti kako bi gospodarstvo izbavila iz “koronarecesije”.

Ukupni iznos pomoći penje se na nekoliko tisuća milijardi eura, ali prikriva duboke razlike među zemljama ne samo u ‘težini’ paketa potpore već i u samim mjerama.

EU fondovi

Bogati sjever tako si može priuštiti bespovratnu pomoć ključnim dijelovima gospodarstva dok se siromašniji jug više oslanja na kratkoročne mjere podrške, u obliku zajmova i privremenih poreznih olakšica. Europski fond za oporavak, vrijedan 750 milijardi eura, trebao bi ublažiti te razlike i jamčiti da se jaz neće produbiti. No, novac će zemljama EU-a biti stavljen na raspolaganje tek od iduće godine, i to u ratama, kroz dulje vremensko razdoblje.

Razlike se pak već naziru

Ekonomski institut Bruegel sa sjedištem u Bruxellesu izračunao je da je Njemačka kompanijama i građanima ukupno osigurala potporu u vrijednosti 8,3 posto bruto domaćeg proizvoda, gotovo kao i SAD, s osiguranom pomoći u vrijednosti 9,1 posto BDP-a.

Njemački iznos uključuje 100 milijardi eura za dokapitalizaciju i kupnju udjela u tvrtkama pogođenim koronavirusom, zatim 23,5 milijardi subvencija za plaće zaposlenima sa smanjenim radnim vremenom i 18 milijardi izravnih potpora za male tvrtke. Zemlje teško pogođene dužničkom krizom u 2009. godini izdvojile su pak daleko skromnije iznose – izravne poticajne mjere Portugala vrijedne su 2,5 posto, Grčke 3,1 posto, Španjolske 3,7 posto a Italije 3,4 posto BDP-a.

Više od 220 milijardi eura moratorija na zajmove

Rim je ponudio moratorij na zajmove i hipoteke malih tvrtki vrijedan više od 220 milijardi eura, ali kako stvari sada stoje on će isteći krajem siječnja i na njihova će leđa ponovo pasti zajmovi, jednako veliki kao i prije krize.

Madrid se sučeljava sa sličnim dvojbama. Vlada je kompanijama osigurala kreditna jamstva u vrijednosti 140 milijardi eura, a banke su im odobrile poček u otplati. No, to se razdoblje bliži kraju i sve se više strahuje od vala bankrota pa vlada razmatra dodatnu pomoć. Stoga procjenu Eurostata o opravku eurozone u trećem tromjesečju, snažnijem no što se očekivalo, valja uzeti s određenom rezervom, ističe Reuters, podsjećajući da obuhvaća razdoblje do listopada kada je Europu zapljusnuo drugi val zaraze.

PRIJAVI SE NA NAŠ NEWSLETTER

Želiš pratiti sve najvažnije vijesti iz turizma na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj "Pregled dana" svaki dan u 14:30h

Please wait...

Hvala na prijavi!

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno