Ponedjeljak, 5 prosinca, 2022

Švedska u krizi prolazi bolje od većine europskih zemalja. Susanne Zeko, predsjednica Međunarodne gospodarske komore Švedske objašnjava zašto je to tako

U potpunosti prenosimo intervju korona.net.hr sa Susanne Zeko, predsjednicom Međunarodne gospodarske komore Švedske.

Koronakriza koja traje već mjesecima i kojoj se još ne nazire kraj teško je pogodila gospodarstva svih zemalja svijeta. Za hrvatsku ekonomiju, u velikoj mjeri ovisnoj o turizmu, rekordan pad BDP-a mogao se i očekivati, ali čak ni oni najrazvijeniji iz svega ovoga neće izaći neokrznuti pogotovo zato što su neki od njih, pritisnuti rapidnim rastom broja novozaraženih, ušli u novi lockdown čije je posljedice, barem zasad, teško prognozirati.

Među onima koji odbijaju lockdown i dalje je Švedska koja nastoji što više toga ostaviti otvorenim kako bi, između ostalog, spasila gospodarstvo i radna mjesta. No, ni oni nisu bez problema. Prema službenim procjenama, BDP je u drugom kvartalu 2020. godine pao 8,6 posto što je rekordna brojka, gora i od one iz krize 2008. godine kada je pad u četvrtom kvartalu iznosio 3,8 posto.

Ipak, Švedska u koronakrizi zasad prolazi bolje od većine drugih europskih zemalja među kojima je i Hrvatska s padom BDP-a od čak 15,1 posto. Nešto bolje brojke rezultat su upravo strategije koju provode epidemiolog Anders Tegnell i njegovi suradnici. No, ni Švedska nije izolirana pa je logično da ne može izbjeći krizu ako u nju upadnu sve druge zemlje u bližem i daljnjem okruženju.

Što o švedskom korona modelu misle u Stockholmu? Razgovarali smo sa studentima, zubarima, taksistima, tetama u vrtiću…

“Udio izvoza u našem BDP-u je 47 posto, iako nismo imali lockdown, naša ekonomija pati jer smo jako ovisni o izvozu i trgovanju s drugim zemljama. Da smo imali karantenu, vjerojatno bi bilo i gore, pogotovo u nekim sektorima. Ekonomski su najviše stradali restorani, hoteli, noćni klubovi, ali i prijevoznici. Stradao je i turistički sektor u cjelini, ali on kod nas nema toliko velik udio u BDP-u kao što je to slučaj u Hrvatskoj”, rekla nam je Susanne Zeko, predsjednica Međunarodne gospodarske komore Švedske (ICC), inače hrvatskih korijena. Ljeta, povjerila nam se, često provodi na Hvaru i u Trogiru.

I strah je srušio švedski BDP

Tijekom razgovora u Stockholmu, objašnjava nam da ako želite zaista naštetiti švedskoj ekonomiji, morate joj onemogućiti međunarodno trgovanje.

Padu švedskog BDP-a u prilog je išao i strah koji se u ljude uvukao na početku pandemije. Unatoč tome što su kafići, restorani i kina bili otvoreni, ljudi su ih masovno izbjegavali. Gledajući dramatične snimke iz Italije i Španjolske, mnogi su bili u strahu za svoj život i uglavnom su ostajali kod kuće. Postupnim otvaranjem Europe i činjenicom da o virusu svaki dan sve više učimo, i Šveđani su se počeli pomalo oslobađati mada će i danas mnogi reći da promet u ugostiteljskim objektima još nije dostigao lanjsku razinu.

Da smo imali lockdown, možda ne bismo puno gore prošli’

“Izvoz nam je pao za sedam, a uvoz za osam posto. Procjena pada BDP-a na godišnjoj razini kreće se oko pet posto. Naravno da gospodarski stojimo bolje od zemalja na jugu Europe koje su ovisne o turizmu, ali ako se usporedimo s našim susjedima na sjeveru, možemo reći da su nam brojke slične, mi smo čak u nekim stvarima malo i gori. Nismo imali lockdown, ali mislim da je udarac na našu ekonomiju bio veći nego smo očekivali”, objašnjava za Net.hr Henrik Blomqvist, direktor za politička pitanja i zamjenik glavnog tajnika u ICC-u.

Zeko dodaje kako nije sigurna da bi Švedska puno lošije prošla da se odlučila na lockdown jer, ponavlja, jako ovise o trgovini s drugim zemljama i ne mogu biti “otok”.

Blomqvist napominje kako su neke velike švedske kompanije morale praktički zaustaviti poslovanje jer su njihovi opskrbni lanci bili prekinuti.

‘Turizam su nam spasili domaći gosti’

Osvrćući se na Hrvatsku, Zeko primjećuje da je naš turistički sektor znatno više pogođen krizom nego onaj švedski, ali i njegov udio u tamošnjem BDP-u znatno je manji nego udio turizma u hrvatskom BDP-u.

“Naš turizam su ovoga ljeta spasili domaći gosti jer Šveđani uglavnom nisu putovali u inozemstvo. No, ono što je jako stradalo je konferencijski turizam jer su otkazani brojni seminari, edukacije, sastanci…”, dodaje Blomqvist.

Hrvatska i ‘problematične’ naplatne kućice

Susanne kaže kako joj je otac ovoga ljeta bio u Hrvatskoj i ono čime je ostao iznenađen jest da, usred pandemije, od pet naplatnih kućica na jednoj postaji, njih četiri prihvaćaju samo gotovinu.

“On se pitao kako to da, u vrijeme kada pokušavamo izbjegavati kontakte, i ta stvar nije digitalizirana. Ja znam odgovor i to je jedna od najstrašnijih stvari vezanih uz Hrvatsku. Da, vi zaista imate neke jako dobre kompanije, imate i odlične inovacije, ali imate sustav opterećen korupcijom. To je možda i razlog zašto te naplatne postaje primaju samo gotovinu”, smatra Zeko dodajući kako je malo tko spreman uložiti svoj novac u zemlju koja ne može osigurati neke osnovne stvari.

‘Kad bih mogla nešto promijeniti u Hrvatskoj…’

“Kad bih mogla nešto promijeniti u Hrvatskoj, koju jako volim, pokušala bih iskorijeniti korupciju, a radila bih više i na održivom razvoju jer to danas privlači ulagače”, dodaje Susanne.

Govoreći još o utjecaju koronakrize na hrvatski turizam, Zeko kaže kako je porastao interes Šveđana za jedrenje i planinarenje u našoj zemlji jer to su aktivnosti na otvorenom tijekom kojih se ne dolazi u kontakt s većim brojem ljudi.

Korupcija, koju je spomenula Susanne, u Hrvatskoj je vjerojatno veliki problem, ali od nje nije “operirana” niti Švedska iako se s nama, na tom polju, očito ne može mjeriti.

“Ima toga i ovdje, ali mi nemamo toliki problem s podmićivanjima. Mi smo relativno mala ekonomija i zbog toga se često događa da netko nekome čuva leđa. Možemo reći da smo malo i naivni jer mislimo da je kod nas sve otvoreno i da korupcije nema, ali to nije baš tako.”

‘Ne sjećam se kad sam posljednji put plaćala papirnatim novcem’

Već je godinama poznato da Šveđani za plaćanja koriste ponajviše kartice, a čak su se mogle čuti i priče da bi papirnati i metalni novac mogli potpuno izbaciti iz upotrebe. Zeko misli da to nije toliko dobra ideja:

“Mogu reći da se ne sjećam kad sam nešto platila gotovinom, ali novac je novac. Ovdje ima trgovina koje prihvaćaju samo kartično plaćanje i to mi je čudno.”

‘Švedski model moguć je u Švedskoj’

Govoreći o švedskom modelu borbe protiv Covida, čelnica ICC-a smatra da je dobar, ali i lako ostvariv u zemlji gdje se ljudi ne ljube i ne grle pri svakom susretu i gdje ulice nisu pretrpane:

“Također, mi ne živimo s roditeljima onoliko dugo koliko je to slučaj u zemljama južne Europe. Imamo i najveći udio samačkih kućanstava u svijetu. Dakle, ako živite sami, nemate koga zaraziti u svom stanu ili kući.”

Iskustvo iz španjolskog lockdowna: ‘Platio sam kaznu jer nisam do trgovine išao najkraćim putom’

Susanne napominje i kako je svjesna da ljudi izvan Švedske imaju dojam da ta zemlja ništa ne poduzima u borbi protiv Covida, ali to nije točno jer na snazi su brojne stroge mjere, a ljudi su i dalje vrlo oprezni jer još nisu zaboravili vrlo visoku stopu smrtnosti prošloga proljeća kao ni činjenicu da je korona u toj zemlji dosad usmrtila oko 6000 ljudi.

PRIJAVI SE NA NAŠ NEWSLETTER

Želiš pratiti sve najvažnije vijesti iz turizma na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj "Pregled dana" svaki dan u 14:30h

Please wait...

Hvala na prijavi!

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno