Slow food odnosno “spora hrana” je proizašla iz svjetskog pokreta koji je prije više od 30 godina nastao u Italiji. Odgovor je to na brzorastući Fast food, a promovira zdravu, lokalnu i tradicionalnu prehranu. Danas je taj “pokret” raširen u cijelom svijetu, a Slow Food organizacija nastavila se fokusirati na kvalitetu hrane, umjesto kvantitete. Unatoč globalizaciji i utjecaju brze prehrane, u Slavoniji još uvijek se više preferira upravo “slow food”, piše turistički lifestyle portal Turističke priče.
Slavonija je raj za sve gurmane, posebno u zimsko vrijeme kada se pripremaju najfiniji specijaliteti od poznate crne slavonske svinje, popularne „fajferice“. Tu se doručak pretvara u ručak, a ručak u večeru. Od ranog jutra teško je odoljeti kobasama, šunki i sitnim zalogajčićima poput čvaraka, a pogotovo sarmom, pečenim kobasicama i krvavicama, krofnama… Složit ćete se, Slavonija je vrhunska gastro destinacija. Upravo kroz gastronomiju i kroz slow food koncept želi se nametnuti TZ Brodsko-posavske županije, koja vrvi seoskim imanjima, te je u sklopu OPG Kereković u Živikama organizirala promociju tradicionalne slavonske svinjokolje.
Tako se u dvorištima raznih PG-a krajem studenog i početkom prosinca tope čvarci, priprema se mast, pune se kobasice, krvavice i devenice, režu se pole za finu slavonsku šunku…, onako kako se nekad radilo u selima oko Broda i Gradiške. Mirisi slavonske rakije u ambijentalnom dvorištu u kojem dominira štagalj i stari ambar s podrumom u kojem će domaćini gostima ponuditi graševinom i kulinom. Može se i prespavati u ruralnom smještaju ili starinskoj sobici u ambaru, a oni hrabriji i na sijenu u štaglju.
„Jela koja nudimo poput kulina, kobasica, slanine…, dolaze iz vlastite proizvodnje. Kod nas možete jahati, provozati se u fijakeru, pecati u ribnjaku ili brodom zaploviti Savom. Na našem imanju imamo crne slavonske svinje i osam lipicanaca, a tipična slavonska jela serviramo u dva prostora. Ako je veća grupa u onom za dvjestotinjak ljudi, a ako je manja u onom za četrdesetak“, ističe Ivan Kereković, vlasnik imanja koji je posebno ponosan što su u poslove na obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu uključeni svi članovi obitelji.
„U živopisnim selima Brodsko-posavske županije i danas se njeguje tradicija koja je na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima postala sastavni dio naše turističke ponude. Danas više nego ikad moderni putnici traže nova mjesta, žele doživjeti novu vrstu avanture, izbjeći velike gužve, predahnuti u interakciji s prirodom, otkriti lokalnu priču koja uključuje i lokalne specijalitete i uživati u opuštenom, ležernom odmoru. Upravo im to nudimo na više od dvadesetak obiteljskih imanja koja su udaljena desetak kilometra jedna od drugih“, ističe Ružica Vidaković, direktorica TZ Brodsko-posavske županije.
Naravno, ove godine zbog pandemije koronavirusa nije bilo gostiju niti su bili organizirani dolasci grupa, no ipak se tradicionalna slavonska svinjokolja u Brodsko-posavskoj županiji obilježila kroz promociju u medijima.
Svakako odličan turistički proizvod Slavonije, koji bi trebao u većoj mjeri biti komercijalan, pogotovo za ciljane grupe i kao turistički paket za putničke agencije. Uz to se odlično nadovezuju i razne tematske manifestacije, kao što je recimo Čvarak fest u Karancu, a koji privuče par tisuća posjetitelja i napuni za vikend smještaj u ruralnom smještaju u Baranji. Nažalost domaće putničke agencije nemaju previše sluha za kontinent, a upravo su one ključne za razvoj ruralnog i kontinentalnog turizma. Priča i sadržaja ima, samo ih treba ponuditi na tržište.
