Ponedjeljak, 27 lipnja, 2022

Samoodrživi otoci – ulaganje u “zelenu” i “održivu” budućnost Hrvatske

Od najranijih faza razvoja ljudske civilizacije, čovjek je razmišljao na koji način prirodne resurse staviti u svoju službu. Pa, iako možda nije oduvijek znao da je Sunce zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava, kao i da je Zemlja tek jedan od planeta koji se oko njega okreću, bilo mu je jasno da je pod Suncem toplo.

Također, možda nije znao njezin kemijski sastav, no shvatio je da bez vode nema života te da je, osim za piće, neophodna za proizvodnju hrane ili transport. Napokon, nisu svi značajni gradovi drevnih civilizacija nicali uz rijeke bez razloga. Stoga, iako nije imao dubinsko shvaćanje prirodnih resursa, nastojao im je naći funkcionalnu namjenu. Primjerice, vodeničko kolo najstariji je uređaj za pretvaranje energije vode, odnosno hidroenergije, u mehaničku energiju.

Sunce – naš najveći i najmoćniji izvor energije

Kao i s hidroenergijom, kroz povijest nalazimo brojne primjere iskorištavanja energije Sunca, od 7. stoljeća prije Krista do antičkih civilizacija, otkrića heliocentričnog sustava te današnjeg doba i pojava solarnih elektrana.

Drevni Kinezi, Grci, Inke i Rimljani, vrlo rano su otkrili da zakrivljena ogledala mogu koncentrirati Sunčeve zrake na bilo čemu zapaljivom s visokim intenzitetom koji uzrokuje da objekte zahvati plamen u trenu. Zbog sposobnosti zapaljivanja, stari narodi su ove „instrumente“, bez obzira kojim jezikom govorili, gotovo jednoznačno nazivali „gorućim ogledalima“, piše Obnovljivi.com.

Danas o Suncu znamo neusporedivo više, a njegovu energiju ubrajamo pod obnovljive izvore energije koji se dobivaju iz prirode te se kao takvi mogu obnavljati, a među koje spadaju energija vjetra, solarna energija, hidroenergija, energija oceana, geotermalna energija, biomasa i biogoriva.

Sunce je najveći i najmoćniji izvor energije kojom je moguće zagrijati prostor ili proizvesti električnu energiju. Stoga se smatra oblikom čiste, odnosno zelene energije kojoj danas težimo. Suvremeno društvo prepoznalo je brojne prednosti uporabe solarne energije: smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, poboljšanje kakvoće zraka i smanjenje emisija stakleničkih plinova, dok proizvodnja i ugradnja solarnih sustava potiče otvaranje novih radnih mjesta i razvoj gospodarstva.

Europa, prvi klimatski neutralan kontinent?

Korištenje obnovljivih izvora energije spada u paket mjera poznatih kao Zeleni plan, odnosno “zeleni New Deal”, a radi se o planu koji je donijela Europska komisija i čiji je cilj da kontinent na kojem živimo do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent, odnosno da postane gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova. Taj je cilj srž europskog Zelenog plana te je u skladu s obvezom EU-a na temelju Pariškog sporazuma o globalnom djelovanju u području klime, navedeno je na službenim internetskim stranicama Europske unije.

Prelazak na klimatski neutralno društvo goruće je pitanje i prilika za izgradnju bolje budućnosti za sve. Važnu ulogu imat će svi segmenti društva i svi gospodarski sektori, od energetskog sektora do industrije, mobilnosti, održavanja i gradnje zgrada, poljoprivrede i šumarstva.

HEP ulaže u održivu budućnost

Ovu tranziciju prepoznali su i proizvođači električne energije. U tom kontekstu, HEP grupa, kao jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi i stožerna energetska tvrtka u Hrvatskoj, vidi svoje mjesto i priliku za jačanje svoje pozicije u energetskom sektoru koji se temelji na zelenom, održivom, naprednom i klimatski neutralnom gospodarstvu.

Odličan primjer HEP-ovih ulaganja u “zelenu” i “održivu” budućnost naći ćemo na hrvatskim otocima. Iako su tradicionalno magnet za turiste koji ih obilaze u sve većem broju, nerijetko hvaleći prekrasnu, nezagađenu prirodu tek je onima koji na njima žive tijekom čitave godine poznat dijapazon problema s kojim se susreću na svakodnevnoj razini, a među kojima je i slojevit problem opskrbe električnom energijom, posebno u vrijeme turističke sezone.

U rad puštena najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj

Sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva je sunčana elektrana koju je HEP u rujnu ove godine pustio u rad u ciklusu izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju 2019.-2023. Navedena elektrana najveća je sunčana elektrana u Hrvatskoj, a vrijednost investicije iznosi 31,3 milijuna kuna.

zgradnjom sunčane elektrane snage otok Vis dobio je vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone.

SE Vis je prva velika sunčana elektrana izgrađena na hrvatskim otocima. Godišnje će proizvoditi, bez poticaja i na potpuno tržišnoj osnovi, oko 5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 1.600 kućanstava.

U elektrani je instalirano 11.200 fotonaponskih modula snage 340 Wp, izvedena je srednjenaponska kabelska mreža duljine 5,2 km te je ugrađeno pet frekvencijskih pretvarača nazivne snage 720 kW, proizvoda domaćeg proizvođača, tvrtke Končar, u suradnji s kojom je HEP realizirao ovaj projekt.

Izgradnjom sunčane elektrane, otok Vis dobio je vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom.

Sunčana elektrana Cres s radom počinje već u proljeće iduće godine

Sunčana elektrana Cres gradi se na lokaciji Orlec Trinket istok, dva kilometra sjeverno od naselja Orlec na otoku Cresu. Projekt je do ishođenja lokacijske dozvole razvijala Primorsko-goranska županija.

Priključna snaga elektrane je 6,5 MW, a očekivana proizvodnja od oko 8,5 milijuna kWh električne energije godišnje odgovara potrošnji oko 2.500 kućanstava.

Elektrana se prostire na površini od 17 hektara te je podijeljena na 13 segmenata pojedinačne snage 500 kW s ukupno 20.330 panela tipa Solvis 360W. Vrijednost investicije iznosi 41 milijun kuna, a izvođač je konzorcij PVI Solar, PVI GmbH, Intecco i Deling. Elektrana će s radom početi u proljeće 2021. godine. Tome treba dodati kako HEP na Kvarneru razmatra izgradnju još dvije sunčane elektrane: SE Cres 2 (snage 4,14 MW, neposredno u blizini postojeće SE Cres) i SE Ustrine kod Osora (snage 9,99 MW, na temelju sporazuma o suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Malim Lošinjem.

“Unije – samoodrživi otok”

Unije su najzapadniji hrvatski otok sa stalnim stanovništvom i spadaju u Cresko-lošinjsku otočnu skupinu. Otok Unije je površine 16,77 km² i razvedenom 36,6 km dugom obalom.

Osunčanost otoka razmjerno je velika, u prosjeku iznosi 2.561,4 sata godišnje, s time da je, naravno zbog dužine dana, ljeti najveća (997,1 sat), a zimi najmanja (360,5 sati), podaci su službene internetske stranice otoka.

Primorsko-goranska županija, uz Regionalnu energetsku agenciju Kvarner kao koordinatora, već nekoliko godina provodi projekt “Unije-samoodrživi otok”, koji obuhvaća niz aktivnosti u području poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva, energetike te pomorstva, prometa i infrastrukture, kojim se potiče samoodrživost otoka Unije, ne samo u smislu energetike, nego i općenito održivog i samodostatnog života na otoku.

Kao značajna investicija za budući razvoj otoka, od strane HEP-a pokrenut je projekt izgradnje zemljane fotonaponske elektrane na otoku snage do 1 MW čija se realizacija očekuje 2022., a sve kako bi se omogućila sigurna opskrba električnom energijom i smanjila ovisnost o podmorskom elektroenergetskom kabelu i vremenskim neprilikama.

EU podržala projekt samoodrživih otoka

Nastojanja da Unije postanu jedan od prvih samoodrživih otoka u Hrvatskoj podržala je i EU. Kroz europski projekt “INSULAE”, sufinanciran u okviru programa Obzor2020, osigurana su sredstva za promicanje inovativnih rješenja za dekarbonizaciju europskih otoka, a jedan od pilot otoka, i jedini uključeni otok iz Hrvatske, upravo su Unije. Kroz projekt INSULAE, na HEP-ovu elektranu nadovezat će se instalacija baterijskog postrojenja za pohranu proizvedene energije.

Kroz projekt INSULAE u naredne će se tri godine na Unijama provesti niz inicijativa u području pametnog upravljanja energijom i pametne vodoopskrbe, čime će upravo Unije postati jednim od predvodnika u energetskoj tranziciji i primjer brojnim drugim jadranskim otocima, javlja portal Glas otoka.

PRIJAVI SE NA NAŠ NEWSLETTER

Želiš pratiti sve najvažnije vijesti iz turizma na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj "Pregled dana" svaki dan u 14:30h

Please wait...

Hvala na prijavi!

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno