Ruralni razvoj – tema za svjetski dan turizma

214
Ruralni turizam

Ruralni razvoj kao središnja tema

Turizam i ruralni razvoj ovogodišnja je središnja tema. Svjetski dan turizma svake se godine obilježava 27. rujna. Fokus je na turizamu izvan obalnog pojasa i velikih gradova te očuvanju kulturne i prirodne baštine diljem svijeta. Ove godine naglašavamo nužnost odgovornog i održivog turizma koji počiva na brizi za okoliš, poštivanju lokalne kulture i običaja, interakciji turizma i lokalne zajednice, lokalnih proizvođača hrane i ugostitelja.

Čestitari Brnjac i Staničić

”Zaštićena prirodna baština je pokretač održivog razvoja turizma i održivog ruralnog razvoja. Kvalitetni turistički proizvodi u ruralnim područjima poticaj su za rast poljoprivredne proizvodnje koja prati pojačanu potražnju za domaćim proizvodima. Samo uz kontinuiran trud i entuzijazam možemo Hrvatsku činiti uspješnom destinacijom. Hrvatski turizam budućnosti je onaj u kojem se sve hrvatske destinacije razvijaju. Ravnomjernije, održivije i još uspješnije“ – najvažniji je dio čestitke ministrice turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Sličanim tonom čestitku je uputio i Kristijan Staničić, direktor HTZ-a. Naglasak će biti na destinacijama koje su nešto manje napučene i posjećene i gdje je veći doticaj s prirodom.

AD

Podsjećamo, Hrvatska turistička zajednica nedavno je izradila novu on line brošuru u potpunosti posvećenu promociji kontinentalnog turizma.

Ruralni turizam treba biti konkurentniji

Ministarstvo turizma i sporta već dugi niz godina provodi različite programe usmjerene povećanju turističke konkurentnosti u ruralnim područjima. Tri godine kroz program Konkurentnost turističkog gospodarstva“ sufinancirano je preko 300 projekata s preko 12 milijuna kuna koji su usmjereni na unapređenje smještajnih kapaciteta i dodatnih sadržaja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a koji uključuju sportsko-rekreativne, konjičke, lovne i ribolovne, aktivne i pustolovne, cikloturističke, kreativno-edukativne sadržaje, sadržaje vezane za etno zbirke i tradicijske zanate, te poljoprivredne aktivnosti namijenjene turistima itd.

“Nakon Istre, koja je krenula među prvima, u gotovo svim dijelovima Hrvatske razvija se turistička ponuda u ruralnim područjima. Nevjerojatno je vidjeti sve ideje koje su ljudi realizirali, često oslanjajući se samo na privatna ulaganja i trud cijele obitelji. Nije to više samo na OPG-ima. Sada imamo i vrhunskih vinskih i hotela baštine te ponude raznolikih turističkih atrakcija i aktivnosti u prirodi i na selu. Osim zdravlja sve veći motiv dolaska u ta područja je ‘čisti’ odmor. Zatim upoznavanje lokalnih običaja, folklora, hrane, pića, kulturnih ruta i drugog”, kazala je direktorica hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj naziva Klub članova selo, Dijana Katica.

Direktor Instituta za turizam Damir Krešić naglašava edukaciju za turizam i poduzetništvo, kao i specijalizaciju i tematizaciju turističkih ponuda, što, po Krešiću, traži i promjenu i jačanje poljoprivredne proizvodnje, ali i javne svijesti. “U cijeloj regiji, pa i u Hrvatskoj, za taj je razvoj još uvijek najveći problem. Niska razina javne svijesti da turizam može biti razvojna šansa za selo i ukupno ruralni prostor, da može biti izvor prihoda. Tu nema ni tradicije bavljenja turizmom, a ni sustavne politike koja to potiče. Najčešće ovisi o inicijativama pojedinaca, pa ako jedan uspije onda krenu i drugi, često pokušavajući kopirati, što opet često ne znači i uspjeh”, smatra Krešić. Upozorava i da treba paziti da turistička aktivnost nema prevelik utjecaj na okoliš i prirodu, jer tada gubi smisao.

Ruralni kontinentalni cikloturizam

U ruralnim područjima sufinancirani su i brojni projekti sumjereni razvoju selektivnih oblika turizma. To su zdravstveni turizam, eno-gastro turizam, pustolovni turizam, cikloturizam, kulturni turizam i sl. Program razvoja cikloturizma na kontinentu sufinanciran je s 5 milijuna kuna. To je proizvod visoke atraktivne vrijednosti čiji je razvoj posebice značajan za kontinent. Biciklizam privlači goste tijekom čitave godine, a uz njega se naglašavaju prirodne i kulturne vrijednosti u destinacijama te time promovira održivost i očuvanje što je jedan od temelja budućeg razvoja turizma u Hrvatskoj. Ministarstvo turizma i sporta tijekom posljednjih godina kroz Program razvoja javne turističke infrastrukture osiguralo je i značajna sredstva za centre za posjetitelje. Zatim pješačke, biciklističke i jahačke staze, odnosno javnu turističku infrastrukturu u funkciji razvoja aktivnog turizma i na ruralnim područjima.

Ruralni turizam globalno

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) šalje poruku podrške i naglašava nužnost promocije odgovornog i održivog turizma. Isti počiva na brizi za okoliš, poštivanju lokalne kulture i običaja, interakciji turizma i lokalne zajednice, lokalnih proizvođača hrane i ugostitelja, a sve to kao protutežu sve učestalijih pojava masovnog turizma. Po prvi puta u 40-godišnjoj povijesti Svjetskog dana turizma, službenu proslavu neće ugostiti jedna država članica UNWTO-a. Nacije iz bloka zajedničkog tržišta Južne Amerike – Mercosur (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, uz pridruživanje Čilea sa statusom promatrača) preuzet će ulogu zajedničkog domaćina. Ovaj sporazum o zajedničkom domaćinstvu prikazuje duh međunarodne solidarnosti.

Prošle godine UNWTO je imao slične zaključke o razvoju ruralnog turizma. Studije pokazuju da će do 2050. godine 68 posto svjetske populacije živjeti u urbanim sredinama. S druge strane 80 posto ukupnog broja ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu, žive u ruralnim sredinama, ne gradovima. Iseljavanjem stanovništva dolazi i do izumiranja gradova i sela, kao i nestajanja običaja i nasljeđa. Potreban je novi pristup upravljanja i djelovanja. Zaštita ruralnog načina života podrazumijeva razvijanje vještina. To treba ići u korak s pristupom financiranju projekata. Nakon razvoj infrastrukture i digitalne transformacije možemo očekivati ekonomsku diversifikaciju.

Izvori: htz.hr, glasistre.hr

AD