O negativnim ekonomskim posljedicama pandemije Covid-19 virusa na zrakoplovnu industriju ste već mogli puno čuti i pročitati ne samo na našem portalu već i svim ostalim portalima koji su u 2020. godini prenosili vijesti iz zrakoplovne industrije, izvještava croatianaviation.com. Brojne restrikcije uvedene od strane država diljem svijeta, kao i brojni dodatni zdravstveni zahtjevi koje putnici moraju ispunjavati kako bi uopće mogli letjeti, uzrokovali su do sad neviđene udarce zrakoplovnoj industriji. Budući da je većina troškova koje zrakoplovne kompanije imaju fiksna, a prihodi su gotovo nestali, zrakoplovne kompanije moraju biti krajnje inovativne kako bi osigurale svoj opstanak.
Jedna od popularnijih uzrečica u posljednje vrijeme u zrakoplovnoj industriji je da su najskuplji zrakoplovi oni koji ne lete.
Uslijed utjecaja pandemije Covid-19 virusa brojni putnički zrakoplovi su morali biti prizemljeni zbog male, odnosno nikakve potražnje putnika. S druge strane, iako su zahtjevi za cargo letovima bili u padu još od 2019. godine, dogodio se nesrazmjer između potražnje za teretnim kapacitetima i manjih dostupnih teretnih kapaciteta, zbog razmjerno malog broja zrakoplova koji uopće lete. To je rezultiralo i povećanjem cijena za prijevoz tereta. Također, povećala se i potreba za brzim i sigurnim prijevozom medicinske i zaštitne opreme u borbi protiv pandemije.
Upravo zbog navedenog, a u cilju osiguranja dodatnih prihoda za opstanak, zrakoplovne kompanije su došle do ideje da povećaju cargo prostor u putničkim zrakoplovima pretvarajući putničke zrakoplove u takozvane preightere.
Smatra se kako je njemačka Lufthansa skovala izraz “preighter” za svoje rastuće putničko-teretno poslovanje. Izraz „preighter“ dolazi kao spoj naziva „passenger aircraft“ kako se nazivaju putnički zrakoplovi i naziva „freighter“ koji se odnosi na cargo zrakoplove.
Važno je napomenuti kako se putnička kabina ne može bez ikakvog nadzora i sigurnosnih uvjeta pretvoriti u cargo prostor. Kako je to uvijek slučaj u zrakoplovstvu brojni sigurnosni uvjeti moraju biti ispunjeni. Zbog navedenog, a radi očuvanja sigurnosti u zračnom prometu, IATA (The International Air Transport Association) je donijela dokument s uputama za preightere pod nazivom „Guidance for Safe Transport of Cargo in Passenger Cabin.”
Jedan od uvjeta je da bilo kakva modifikacija putničke kabine, primjerice uklanjanje putničkih sjedala, mora biti odobrena od strane nadležnog državnog regulatora u području zrakoplovstva (u Hrvatskoj to je Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo).
Sukladno uputama koje je donijela IATA, preighteri imaju i ograničenja glede vrste tereta koji se smije prevoziti unutar putničke kabine zbog toga što su redovni cargo prostori zrakoplova znatno drugačije dizajnirani i opremljeni kako bi uopće mogli prevoziti teret. Tako da se unutar putničke kabine prevozi medicinska oprema, osobna zaštitna oprema, pošta i generalni teret uz dodatne uvjete po pitanju brtvila i vezivnih materijala.
Ako je zrakoplovna kompanija dobila dozvolu za preighter, postoje tri dopuštena načina za utovar tereta u putnički dio zrakoplova.
- Prvi način je mogućnost skladištenja tereta na sjedalima, između sjedala i u postojećim pretincima u putničkoj kabini.
- Drugi način je skladištenje tereta u posebno dizajniranim pretincima, odnosno vrećama koji se instaliraju na postojeću konfiguraciju sjedala.
- Treći način je da se uklone sjedala iz putničke kabine te da se teret slaže na pod i uz to osigura pomoću propisanih mreža i ostalih vezivnih materijala.
Preighteri su omogućili povećanje teretnog kapaciteta putničkih zrakoplova, budući da su osigurali dodatni teretni prostor u putničkoj kabini uz postojeće cargo prostore u koje se redovno tovari teret unutar ULD opreme (Unit Load Device, odnosno naprava za skupni ukrcaj).
Postoje i određeni nedostaci, odnosno dodatni troškovi koje ovakav način prijevoza tereta donosi. Primjerice, ovakav način ukrcaja tereta zahtjeva puno više zemaljskog osoblja i njihovog fizičkog rada, budući da se u putničku kabinu tovari takozvani loose bulk cargo, odnosno teret koji se ne slaže unutar ULD opreme već svaka jedinica tereta mora se zasebno unijeti u zrakoplov poput ručne prtljage. Ovakav način utovara znatno dulje traje i zahtijeva dodatnu opremu, što sve povećava trošak prijevoza. Uz navedeno, potrebno je i dosta vremena kako bi se putnička kabina pretvorila u teretni prostor i ponovno po potrebi vratila u kabinu originalno namijenjenu putnicima.
Kad se zbroje svi nedostaci i prednosti preighteri su se definitivno pokazali kao izvrsno i originalno rješenje kojim su zrakoplovne kompanije uspjele povećati svoje neprepoznatljivo male prihode zbog nedostatka putnika. U prilog tome govori podugačka lista zrakoplovnih kompanija koje su se na ovaj potez odlučile (Lufthansa, KLM, Korean, SWISS, Ethiopian, Qantas, Air Canada, Austrian Airlines, Cathay Pacific, Delta Air Lines and United Airlines, itd.).
Preighteri su potaknuli i brojne proizvođače zrakoplova za razvoj i ponudu novih rješenja koja će omogućiti jednostavniju i bržu transformaciju putničke kabine u teretni prostor, odnosno kombinaciju putničkog i teretnog prostora unutar postojeće putničke kabine.
Sudbina preightera definitivno će ovisiti o daljnjim restrikcijama u zračnom prometu, odnosno putničkoj potražnji. Kako sada stvari stoje, s obzirom na brojna ograničenja u putovanjima, preightere ćemo sigurno gledati još neko vrijeme u 2021. godini.
