Četvrtak, 20 siječnja, 2022
spot_img

‘Restart’ turizma bit će jedan od prioriteta Vlade RH

Hrvatska je sada ušla u radne skupine za programiranje operativnih programa, što turizmu otvara širok spektar za mogućnost prijave projekata za korištenje bespovratnih sredstava.

Oporavak turizma i stvaranje okruženja za njegov održivi razvoj u narednom razdoblju, svojevrstan restart u puno segmenata, bit će jedan od najvažnijih zadataka ove Vlade u 2021. godini, koja će, kako se najavljuje, biti možda nešto lakša, ali također puna izazova za sektor.

Iako naizgled bez značajnih ovlasti koje su raspršene po ostalim sektorima u Vladi, ministrica Nikolina Brnjac ima skoro pa povijesnu šansu pokrenuti transformaciju koja je sektoru potrebna, tako što će stvoriti novac, i to puno novca.

Konačno otvaranje EU fondova za hrvatski turistički sektor moglo bi biti ministričina zlatna koka, ako uspije iskoristiti priliku. Kažu nam neki u sektoru, ako nam ministrica pomogne da dobijemo novac za projekte, što se nas tiče ona je dalje slobodna, ne treba nam više ništa.

Čini se da je Brnjac sve više toga svjesna. U sektor je ušla vjerojatno znajući da njena pozicija realno nije jaka, da odluke u sektoru uglavnom donose neki drugi, druga ministarstva, lokalna uprava, i da osim obilazaka lijepih hotela i ne preostaje mnogo za odraditi s konkretnim rezultatom.

Prije sastavljanja Vlade nakon izbora pričalo se čak o ukidanju Ministarstva.

Prostorno planiranje, pitanja turističkog zemljišta, pomorsko dobro, zaštita okoliša, promet, infrastruktura, koncesije, sve se to i još mnogo toga veže na turizam, o njemu ovisi, pokreće ga ili zaustavlja u razvoju, a razbacano je posvuda, od državne do lokalne razine.

Treba gledati dugoročnije

Doduše, Brnjac je na Prisavlje došla usred korona krize i potrebe za donošenje vatrogasnih mjera, na neke je možda i utjecala kroz komunikaciju između sektora i Ministarstva financija. Ako je vjerovati tome da će cjepivo omogućiti lagani povratak turističkog prometa, sada treba gledati malo dugoročnije, kako bi i taj povratak bio isplativiji svima.

A EU fondovi, regulativa, projekti, čini se da su teren na kojem se Brnjac dobro snalazi, i možda se zato i fokusirala na tu priču, sudeći po sadržaju niza intervjua koje je dala u posljednje vrijeme. Kako je nedavno ispričala za Poslovni.hr, turizam je u prethodnom financijskom razdoblju bio posve zanemaren u smislu bespovratnih sredstava fondova EU, i to se sada konačno mijenja.

Hrvatska je sada ušla u radne skupine za programiranje operativnih programa, što turizmu otvara širok spektar za mogućnost prijave projekata za korištenje bespovratnih sredstava za sektor. Kriterij za evaluaciju projekata će biti stvaranje dodane vrijednosti, i koristit će se vrijednost turizma kao generatora razvoja drugih sektora gospodarstva, na primjer u zdravstvenom, sportskom turizmu.

Na tom tragu priprema se Nacionalni plan oporavka i otpornosti gdje se nalazi odvojeno i turizam. Hrvatska kroz taj instrument ima 6 milijardi eura, plus oko 12,6 milijardi eura kroz višegodišnji financijski okvir koji će prijaviti za programiranje.

Traže stručnjake za strategiju

Kako je otkrila Brnjac, Ministarstvo je napravilo anketu među svim zajednicama i strukovnim udruženjima u turizmu, kako bi se detektirali projekti koje bi se moglo prijaviti za bespovratna sredstva. Iako zasad iz Ministarstva, dok traje evaluacija izvedivosti prijavljenih projekata, ne žele otkrivati detaljno o kakvim se projektima radi, navodno ih je nekolicina u visokoj fazi dovršetka.

Što je najvažnije, u programe sufinanciranja sada će se moći prijaviti i privatni sektor, kompanije čiji projekti mogu transformirati destinacijsku ponudu i kvalitetu usluga.

Ako se taj proces dobro odradi i uskladi sa strateškim dokumentima koji se donose, i ako strateški dokumenti budu izvedivi, to će biti dobar početak.

Naime, paralelno s ovim procesom započela je potraga za autorima buduće strategije turizma do 2030. i tu je Ministarstvo prvi put objavilo natječaj, čije propozicije daju šansu širokom krugu stručnjaka koji već imaju bogato iskustvo u Hrvatskoj i drugim zemljama.

Iako razdoblje strateškog planiranja od gotovo deset godina iz današnje perspektive korona krize i pandemije izgleda neizvedivo, ovaj plan može barem dati smjer i definirati kako doći do cilja, a to bi trebala biti dodana vrijednost.

U Hrvatskoj nemamo dobra iskustva sa strategijama koje obično budu same sebi svrha, pa i u turizmu, ali ako plan prati dobra financijska omotnica i malo jači konsenzus, tko zna?

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno