Ključni problem rebalansa proračuna i proračunskih očekivanja za godine koje dolaze jest očita činjenica da će se bazirati na previše optimističnim očekivanjima. Brojevi koje je spominjao ministar Zdravko Marić očito se temelje na projekcijama koje su rađene u kolovozu ili rujnu. U međuvremenu je dramatično pogoršanje epidemiološke situacije koju gledamo u cijeloj Europi prisililo niz europskih vlada da značajno zaoštre epidemiološke mjere. Potrošačima je splasnulo samopouzdanje, optimizam poduzetnika nestao je s horizonta.
Očekujemo stagnaciju
Već dva-tri tjedna najozbiljniji europski ekonomisti stoga govore da Stari kontinent ide prema recesiji s dvostrukim dnom. Potpuno je jasno da u 2020. godini Europa neće vidjeti oporavak. Nakon što je Angela Merkel u Njemačkoj proglasila neku vrstu polu-lockdowna, eksperti su počeli spekulirati da ni u 2021. ne smijemo očekivati naglo oživljavanje aktivnosti nego stagnaciju, i to čak pod uvjetom da u prvoj polovini sljedeće godine čovječanstvo nekako zauzda covid-19 pandemiju.
Nerealno planirani i proračunski prihodi
U takvom europskom kontekstu nema dileme da mala i ovisna Hrvatska trenutačno preoptimistično planira premali gospodarski pad ove godine (samo -8 posto), a preveliki rast sljedeće godine (+5 posto). To znači da su nerealno planirani i proračunski prihodi te će sigurno doći do daljnjeg produbljivanja deficita proračuna opće države koji je dosegao alarmantnih 29,5 milijardi kuna, kao i do novog značajnog povećanja omjera javnog duga i BDP-a. Taj omjer u ovoj godini obilježenoj covidom raste strelovito i već je iznad 85 posto, što je za zemlju poput Hrvatske jako puno, previše. Ukratko: mete temeljnih parametara bit će promašene.
