Pitanje turističkih kadrova obilježilo je prošlu turističku godinu, a poslodavci govore da će i ove 2022. nedostajati oko 30.000 djelatnika u turizmu, piše Novi list.
Problem je to koji je pandemija samo dodatno potencirala i na čijem će se rješavanju trebati raditi dugoročno i sveobuhvatno. Što znači, od sustava obrazovanja do uvjeta rada, prije svega, plaća turističkih radnika. O tome koje mjere su predviđene za ovu godinu, kao i o sustavu obrazovanja kadrova i interesu mladih za karijerom u turizmu, ekipa Novog lista razgovarala je s ministricom turizma Nikolinom Brnjac.
Iz turističkih tvrtki može se čuti da će i ove godine u sezoni nedostajati oko 30 do 35.000 djelatnika u turizmu i da su već ujesen poslali plan mjera koje bi im pomogle da ove godine na vrijeme definiraju politiku kadrova za ovu sezonu. Kojim kratkoročnim mjerama se planira pomoći sektoru da se dobije barem dio tog kadra?
– Radna snaga u turizmu izazov je na kojem Vlada Republike Hrvatske sustavno radi i to s više aspekata. Pandemija je teško pogodila turistički sektor i ono što je bilo u tom trenutku najbitnije jest očuvati radna mjesta, što je nizom mjera i učinjeno. Podsjetit ću da su i sada produljene mjere za zadržavanje radnih mjesta, što je jako važno ponajprije za turističke agencije i turoperatore, ali i neke druge s turizmom povezane djelatnosti.
Kad govorimo o kratkoročnim mjerama kojima zasigurno pomažemo sektoru u potrazi za radnom snagom, istaknut ću da je prošle godine donesen Zakon o strancima čime su ukinute godišnje kvote uvoza stranih radnika i čime je osigurana mogućnost za kvalitetniju pripremu sezone. Taj proces se ove godine dodatno ubrzava pa je tako u tijeku pojednostavljenje podnošenja zahtjeva za izdavanje radnih dozvola za sezonske radnike. Unapređuje se sustav MUP-a koji će biti povezan sa sustavom HZZ-a, kako bi se radne dozvole mogle zatražiti online. To je izrazito važno za poslodavce koji traže veći broj radnika, ali i za sve ostale za koje će ovo predstavljati značajno administrativno rasterećenje i ubrzati procedure. Ministarstvo unutarnjih poslova planira i administrativno i tehnički ojačati policijske postaje koje imaju najveći broj zahtjeva za izdavanje radnih dozvola, kroz dodatne službenike i novu IT opremu, radi bržeg rješavanja podnesenih zahtjeva i olakšavanja produženja valjanosti radnih dozvola.
Tu ću svakako apostrofirati i stipendije Ministarstva turizma i sporta kojima nastojimo dodatno zainteresirati mladu radnu snagu. MINTS je u školskoj godini 2021./22. povećao maksimalni iznos stipendija s 1.200 na 2.000 kuna, kao i udio u stipendiranju s 50 posto na 70 posto. Povećanje iznosa stipendija za navedenu školsku godinu odnosi se i na stipendiste koji su otprije u programu stipendiranja. Time se želi potaknuti veći broj poslodavaca, učenika i studenata na uključivanje u program. Posebno mi je drago da se rezultati već vide jer bilježimo udvostručenje stipendista, ali i povećani broj zainteresiranih poslodavaca, koji mora biti još veći. Dodatno, za promociju i jačanje kompetencija strukovnih zanimanja za turizam u 2021. odobreno je financiranje 22 projekta u ukupnom iznosu od 800 tisuća kuna. Uz povećanje stipendija, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurali smo dodatnih 10 milijuna kuna za izradu obrazovnih programa koji odgovaraju potrebama tržišta rada. Dodijelit ćemo i sredstva za edukacije kod poslodavaca kojima će se osigurati potpora investicijama u zelenu i digitalnu tranziciju.
Naravno, razmatramo i sve druge opcije kojima ćemo pomoći sektoru osigurati kvalitetnu radnu snagu.
Koji su sve razlozi doveli do ovakvog stanja, odnosno manjka kadrova, koje nije od jučer, i koji su ustvari dugoročno ključni problemi kod rješavanja pitanja kadrova u turizmu?
– Turističko tržište rada je veliko, karakterizira ga visoka fluktuacija. Industrija putovanja svake godine sve više raste i sve su to značajke koje utječu na povećane potrebe za radnom snagom. Vjerujem da dugoročna rješenja prvenstveno ovise o cjelokupnoj stabilnosti turističkog sektora i što kvalitetnijem godišnjem poslovanju, odnosno daljnjem jačanju poslovanja na razini čitave godine. Time se mogu osigurati bolji uvjeti za stvaranje stalnih radnih mjesta u turizmu, a samim time i privlačnost zanimanja koja su vezana uz turizam. Kroz jačanje različitih segmenata u turizmu, svi zajedno trebamo stvoriti okruženje u kojem će biti sve manje sezonskih radnika, odnosno sve više radnika u turizmu koji rade na neodređeno čime će se smanjiti potencijalna neizvjesnost kod zapošljavanja te time zainteresirati veći broj kadrova.
Je li po Vašem mišljenju ključ u uvozu radne snage ili afirmiranju turističkih zanimanja među domaćim stanovništvom, posebno mladima? Tim više što kvalitetan kadar sada bez ograničenja može raditi u većini EU zemalja, a odnedavno im je otvoreno i švicarsko tržište rada.
– Kao i dosad, naš primarni cilj je stvoriti što kvalitetnije uvjete za rad kako bi naši djelatnici u turizmu ostali i razvijali se u Hrvatskoj. Hrvatski turizam iz godine u godinu raste i to je prilika da se još više pozicioniramo kao sektor koji nudi velike prilike, ne samo u smislu zapošljavanja kod poslodavaca, već i samozapošljavanja i poduzetništva u turizmu. I anketa koju smo proveli prošle godine među mladim ljudima pokazala je da polovina ispitanika ima pozitivno mišljenje o radu u turizmu i ugostiteljstvu, a trećina ispitanika neutralno, što je velika prilika jer to znači da su oni otvoreni za ideju rada i karijere u turizmu. Kad bi se uzorak mladih iz istraživanja preslikao na opću populaciju, procjenjuje se da 10 posto svih mladih rad u turizmu gleda kao na potencijalno dugoročnu karijeru. No naglašavaju da im je glavni motiv primjerena plaća te adekvatni uvjeti rada. To je važna poruka prvenstveno poslodavcima, stoga mi je drago da već sada u tom segmentu vidimo pozitivne pomake.
Postoji li inicijativa da se po pitanju kadrova surađuje s drugim zemljama, naime, posljednje se vrijeme dalo čuti kako postoji interes da naši ljudi ljetnu sezonu odrade u Hrvatskoj, a da im se omogući da zimski period odrađuju u partnerskim objektima u, primjerice, Austriji?
– S obzirom na otvorenost europskog tržišta, kadrovi i danas na takav način mogu stjecati iskustvo, no takav pristup je zapravo kratkoročno rješenje za kadrove. Naš dugoročni cilj mora biti uspostava što kvalitetnijeg godišnjeg poslovanja čime se mogu osigurati i dugoročni ugovori za zaposlenike.
Kad govorimo o mladim ljudima i njihovom interesu za turistička zanimanja, do 2019. bio je otvoren javni poziv za uspostavu regionalnih centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva. Iz kojeg fonda je taj projekt financiran?
– Projekt je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., a Ministarstvo turizma i sporta ima ulogu Posredničkog tijela razine 1 te se u okviru Poziva Uspostava regionalnih centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva financira šest regionalnih centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva u ukupnom iznosu od gotovo 390 milijuna kuna.
Koji su konkretno centri definirani? U kojem smislu ti centri djeluju, uvode li se neki novi obrazovni programi, edukacija za one koji su već završili školovanje ili? Što se time dobilo?
– Regionalni centri kompetentnosti zamišljeni su kao instrument koji će unaprijediti kvalitetu obrazovanja za turizam i ugostiteljstvo te ga prilagođavati potrebama tržišta rada s ciljem jačanja konkurentnosti ljudskih potencijala u turizmu i ugostiteljstvu. Regionalnim centrima kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu imenovane su Srednja škola Zabok, Turističko-ugostiteljska škola Split, Ugostiteljska škola Opatija, Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik, Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula te Ugostiteljsko-turistička škola Osijek. Temeljna obilježja ovih centara zapravo su inovativne metode poučavanja i modeli učenja, koje uključuju i suradnju s renomiranim europskim školama i učilištima poput Baskijskog kulinarskog centra gdje učenici idu na edukacije, zatim inovativne radionice na kojima polaznici uče o važnosti održivosti turizma te očuvanja okoliša poput projekta Ugostiteljsko-turističke škole Osijek VIRTUS-om recikliramo – Ne bacaj hranu!. Ovo su samo neki od primjera prednosti koje nude ovi centri, a da se naši učenici u takvom modelu učenja odlično snalaze govore i mnoge nagrade koje osvajaju polaznici ovih centara, ali i profesori, na raznim domaćim i međunarodnim natjecanjima.
Isto tako, program Poticanja obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu već niz godina spaja javni i privatni sektor u educiranju mladih kadrova. Spomenuli ste ranije kako su za ovu školsku godinu povećani iznosi samih stipendija. Koliko ih je ustvari dodijeljeno i kakav interes i samih turističkih firmi s kojima surađujete na stipendiranju mladih kadrova?
– Dolaskom u Ministarstvo turizma i sporta primijetila sam da naš program stipendiranja ima ogroman potencijal, koji nažalost, nije bio dovoljno iskorišten. Zbog toga sam i posjetila naše stipendiste da čujem njihova iskustva iz prve ruke te inzistirala na unapređenju ovog programa. U Državnom proračunu osigurali smo veći iznos sredstava za tu namjenu, jer u ovo doba pandemije nismo htjeli opterećenje staviti na poslodavce, već je Ministarstvo sve dodatne izdatke preuzelo na sebe. Tu je kao ključna novost, kako sam već spomenula, povećanje maksimalnog iznosa stipendije s 1.200 kn na 2.000 kn te smanjivanje obveznog udjela partnera, dakle poslodavca, s 50 posto na 30 posto u iznosu stipendije, dok Ministarstvo sufinancira 70 posto iznosa. Drago mi je što su svi ti koraci već u ovoj školskoj godini dali rezultate, pa se tako na javni poziv za školsku godinu 2021./2022. javio 41 partner, što je 16 novih partnera u odnosu na proteklo razdoblje, od čega 38 tvrtki, 1 županijska obrtnička komora i 2 obrta s iskazanim interesom za 306 novih stipendista. Jednako tako, svi stipendisti koji su u programu iz prethodnih godina, njih 213, također će dobiti uvećanu stipendiju u iznosu u kojem se stipendiraju novi učenici i studenti. Turističke tvrtke su prepoznale ovaj program, posebice velike hotelske kuće, koje su kontinuirano partneri na programu. I ovim putem pozivam sve koji se još nisu uključili da se svakako uključe jer tako dobivaju priliku sami oblikovati i u konačnici zadržati zaposlenike.
Koliko je mladih dosad koristilo te stipendije i za koja zanimanja?
– Od početka provedbe programa potpisano je nešto više od 2.000 ugovora. Tu očito ima prostora za napredak i vjerujem da će nove mjere Ministarstva pomoći da taj broj, u ovim uvjetima nedostatka educirane radne snage, postane puno veći. Stipendiste, u suradnji sa školama, biraju poslodavci u skladu s potrebama tržišta rada, odnosno ovisno o zanimanjima koja im trebaju. Dosad se najveći broj stipendista odnosio na zanimanja konobara i kuhara, ali i na ostala turističko-ugostiteljska zanimanja.
Prema Vašim saznanjima, ostaju li ti novi kadrovi i nakon isteka roka u tvrtkama koje im sufinanciraju stipendiju?
– Kvalitetna radna snaga uvijek je potrebna i tražena, a s obzirom na iskustvo koje stipendisti steknu te na činjenicu da godinu dana moraju odraditi kod istog poslodavca, nerijetko se tamo i stalno zaposle, što je zapravo za sve dobitna situacija. Iznimno nam je drago što je putem ovog programa dio naših mladih započeo svoj put u svijetu turizma te nam je želja da svake godine taj broj bude sve veći.
I za kraj, je li čovjek doista ključ uspjeha u hrvatskom turizmu?
– Apsolutno. Neovisno o proizvodima koji se nude ili digitalizaciji poslovanja, ljudi u turizmu će uvijek biti nositelji uspjeha, bilo da je riječ o osobnom kontaktu i osmijehu, stručnosti ili inovativnosti, čovjek jest i ostaje ključ uspjeha u ovoj industriji.
I Strategija razvoja održivog turizma do 2030., kao jedan od četiri strateška cilja, definira ljude u turizmu. Što to konkretno znači?
– Naš četvrti strateški cilj usmjeren je na ljude u turizmu i to u tri aspekta, od lokalnog stanovništva do zaposlenih u turizmu i na kraju samih turista, odnosno korisnika svih usluga. Strategijom želimo osigurati alate i mjere koji će pomoći u rješavanju problema pritiska na infrastrukturu turističke destinacije, što narušava kvalitetu života lokalnog stanovništva. Javljaju se i izazovi rasta cijena nekretnina, ali i životnih troškova, kao i nedostupnost sadržaja izvan glavne sezone. S druge strane, lokalno stanovništvo promatra turizam kao pozitivan fenomen jer im omogućava samozapošljavanje i zapošljavanje u sektoru i mnogobrojnim djelatnostima koje su uz njega izravno i neizravno vezane– od trgovine do građevine. Potrebno je, dakle, osigurati balans između zarade i kvalitete života. Turistima pak treba osigurati kvalitetnu infrastrukturu i pristupačnost sadržaja, što se posebno odnosi na osobe s invaliditetom. Cilj je stvoriti što bolje uvjete za sve, za zaposlene u turizmu, turiste te lokalno stanovništvo od kojih je dio izravno, a dio neizravno uključen u turističke procese.
Svjetska turistička organizacija pokrenula je nedavno natječaj za startupove u gastronomskom turizmu. Imamo li mi kandidata i kakav potencijal tu vidite?
– Jedan od iznimno važnih dijelova turističkog iskustva je sigurno uživanje u hrani i piću, a Hrvatska kao zemlja izuzetno raznolike gastronomije te bogate gastronomske tradicije mora u budućnosti sustavno ulagati u njezinu promociju i razvoj. Ovu temu obradit ćemo i kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, jer u godinama pred nama Hrvatsku želimo pozicionirati kao novu gastronomsku ikonu Europe.
U Hrvatskoj sigurno imamo kandidate za treće globalno natjecanje u gastronomskom turizmu te ih ovim putem pozivam da se prijave, ukoliko već nisu. Sve informacije dostupne su na službenim stranicama Ministarstva.
