Utorak, 29 studenoga, 2022

Pula bi trebala imati sve što ima i Verona

U tri pulska fortifikacijska prstena čak je 30-ak austrougarskih utvrda, koje su nekad činile impozantnu Pomorsku tvrđavu Pula, od kojih je velika većina u zapuštenom stanju. Samo je mali dio njih, koji se može nabrojati na prste jedne ruke, u punoj funkciji, poput Forta Verudela u kojoj se nalazi Aquarium, Punta Christa ili pak mletačke utvrde Kaštel koja se upravo liftom povezuje sa sustavom podzemnih tunela Zerostrasse, piše glasistre.hr.

Kako valorizirati tu baštinu, uz pomoć europskih primjera dobre prakse, bila je tema međunarodne online konferencije na kojoj je – u organizaciji Sveučilišta Jurja Dobrile te u suradnji s uglednim međunarodnim partnerima u okviru certifikacije nove Kulturne rute Vijeća Europe “Forte Cultura” – sudjelovalo 20-ak stručnjaka raznih profila.

Konferenciju su otvorili ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Davor Trupković, voditeljica Ureda za istraživanja i projekte pulskog Sveučilišta Sanja Radolović, predsjednik Europske federacije gradova s fortifikacijama Frank Petter te u ime mreže “Forte Culture” Frank Riesbeck i Dirk Röder.

 Jedinstvena i vrijedna kulturna baština fortikacija iz svih razdoblja manifestira se u velikoj raznolikosti autentične arhitekture, od utvrđenih gradova, obrambenih linija ili bunkera, s tipičnim karakteristikama, poput bastiona i tornjeva. Monumentalne fortifikacije postoje širom Europe i svijeta. Danas je europska fortifikacijska baština izgubila izvornu vojnu funkciju. Svejedno, impresivna “architectura militaris” nudi jedinstvenu kulisu za kulturne, umjetničke, znanstvene i istraživačke programe, prijenos znanja, muzeje i izložbe, parkove i vrtove, za festivale i događaje te komemoracije. Utvrde su se pretvorile u mjesta koja potpuno odgovaraju zahtjevima modernog društva. Spomenici su europske povijesti i kulture, zbog svoje univerzalne vrijednosti zaštićeni statusom UNESCO-a ili Oznakom europske baštine (European Heritage Label), kaže docentica Nataša Urošević s pulskog Sveučilišta i članica Znanstvenog odbora mreže Forte Culture koja obuhvaća 200 europskih gradova s fortifikacijama.

Pula još nije dio te mreže, ali se Urošević nada da će nakon ove konferencije postati. Ona je, zajedno sa suautoricom, kolegicom Kristinom Afrić Rakitovac, predstavila monografiju o europskim primjerima dobre prakse u kojoj sudjeluju 22 autora. Predstavile su pulski sustav kao dio srednjoeuropskog sustava fortifikacija koji još čine Verona, Krakov, Linz, Beč i drugi gradovi.

– Naša je ideja da kroz razvoj transnacionalne mreže Forte Cultura učimo jedni od drugih. Ovo je prva od sedam radionica, odnosno konferencija koje će biti posvećene raznim aspektima valorizacije fortifikacija, od dokumentacije, restauracije, konzervacije, do održivog kulturnog turizma i urbanog razvoja, objašnjava Urošević.

Ideja je, kaže ona, oživjeti pulsku baštinu na sličan način kao što su valorizirane venecijanske fortifikacije.

– Imamo primjer Šibenika, Kotora i Zadra čije su utvrde, zajedno s talijanskim fortifikacijama, uvrštene na listu UNESCO-a. Šibenik je uspio u roku od nekoliko godina, zahvaljujući odličnom korištenju EU-fondova, napraviti dokumentacijsku podlogu i planove upravljanja i upisati se na Listu, kaže Urošević. Na Listi UNESCO-a je šibenska utvrda Sveti Nikola.

– Preostale tri tvrđave uredili su u okviru EU-fondova i otvorili ustanovu Tvrđava kulture koja zapošljava velik broj ljudi i uključuje lokalno stanovništvo kroz udrugu. Zavrtjeli su cijelu priču oko lokalnih fortifikacija, imaju visok prihod od tih ulaznica i to je pokrenulo revitalizaciju cijelog grada. Pretvorili su svoje utvrde u pozornice. Tu su interaktivni muzeji, razne vrste aktivnosti i to nam je nam primjer dobre prakse kako s utvrdama i raznim sadržajima u njima revitalizirati cijelu starogradsku jezgru, objašnjava Urošević.

Pula nema puno primjera, nastavlja ona, međutim, možemo učiti od Verone koja je odbila Oznaku europske baštine za lokalni Fort Cadine.

– Verona je i pobratim Pule i jako su zainteresirani da se povežemo kroz Interreg projekte, da nam pokažu što su napravili. Naši partneri, arhitekti iz Verone i Trenta, izradili su Katalog austrougarskih fortifikacija: obradili su sve fortifikacijske sustave srednje Europe, znači Pulu kao glavnu ratnu luku, Veronu, Linz, Krakov. To su sve gradovi tvrđave s po tri prstena fortifikacija i nama je zanimljivo kako je Verona revitalizirala svoje fortifikacije. Zanimljiv nam je i Krakov, koji je u zadnjih 10 godina uspio revitalizirati više od 20 utvrda i to u suradnji s lokalnom zajednicom. Pitali su građane što im treba, rekli su centar za djecu i to su napravili. Što vama treba? Znanstveno-istraživački centar za sveučilište. I to su napravili. Otvorili su muzeje, imaju centar za jahanje za djecu s posebnim potrebama, centar za skaute, u nekim utvrdama su hosteli. Oni su konkretno pitali građane, kao da pitate Mjesni odbor Monvidal što im treba i oni kažu ljetno kino i radionicu za djecu. Zanimljivo je da u Puli postoje tvrđave jedinstvenog tipa tornjeva, po tipologiji vrlo slične veronskim ili onima u Linzu, kaže Urošević.

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno