Znate li što je living lab? Ako niste čuli za taj pojam, nije neobično jer riječ je o relativno novom istraživačkom konceptu. U području turizma ima ih svega nekoliko u Europi, a prvi u Hrvatskoj osniva se ovih dana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Njegov voditelj u sljedeće tri godine bit će doc. dr. sc. Ante Mandić s Katedre za turizam i gospodarstvo, koji nam je otkrio i čime će se novi living lab baviti i kako je došlo do njegova pokretanja.
– Inicijalno će se splitski living lab fokusirati na kreiranje okruženja za razvoj kulturnog turizma, i to primarno poticanjem inovativnosti u različitim segmentima djelatnosti te kokreiranjem turističkih doživljaja – kazuje nam dr. Mandić, ukazujući na rezultate istraživanja koje je proveo Institut za turizam, TOMAS Hrvatska 2019., prema kojima je kultura u jadranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj jedan od temeljnih motiva dolaska u Hrvatsku (na šestom je mjestu).
– Ti podaci ne začuđuju uzme li se u obzir brojnost materijalne i nematerijalne baštine koja je, među ostalim, zaštićena i pod UNESCO-om. Kada promatramo aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji, tada steknemo bolji dojam o važnosti kulturne baštine. Naime, razgledavanje i posjet povijesnim građevinama, uz posjete muzejima, galerijama i izložbama, čine neke od temeljnih aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji. Kultura i kulturna baština, dakle, imaju jasnu ulogu u razvoju turizma i oblikovanju turističkih doživljaja. Ipak, unatoč brojnosti resursa, kultura nije adekvatno turistički valorizirana – ističe dr. Mandić.
Stoga su znanstvenici odlučili dati svoj doprinos valorizaciji kulture u turizmu. U sklopu znanstvenog projekta financiranog iz HORIZON2020 EU programa za istraživanje i inovacije naziva SmartCulTour, skupina znanstvenika s Ekonomskog fakulteta u Splitu, uz pomoć UNESCO-a i kolega s vodećih sveučilišta u Europi, uključujući KU Leuven, Breda University of Applied Science, University of Lapland, MODUL University Vienna, Ca Foscari Universita di Venezia, teži istražiti na koji način kulturni turizam može pridonijeti održivom i rezilijentnom razvoju europskih regija.
U sklopu tog projekta predviđeno je osnivanje šest living labova usmjerenih upravo na poticanje održivog razvoja kulturnog turizma, pri čemu će jedan od njih biti osnovan upravo u Splitu.
– Dugoročno ovaj living lab teži poticati održivost i rezilijentnost Splita kao turističke destinacije. Uz znanstvenike s Ekonomskog fakulteta u Splitu, u procesu uspostave living laba sudjelovat će 15 odabranih dionika iz javnog i privatnog sektora, te članova lokalne zajednice – pojašnjava dr. Mandić, najavljući zbog epidemiološke situacije uspostavu living laba u virtualnom okruženju 11. veljače.
Nakon toga slijedi razdoblje od dva mjeseca u kojem će se korištenjem različitih inovativnih pristupa definirati specifičan trogodišnji okvir za djelovanje ovog living laba.
– U cijelom ovom procesu ključna je aktivna uključenost različitih dionika, njihova spremnost da identificiraju problem, da razmišljaju izvan okvira i pomognu u definiranju mjera kojima bi se dugoročno mogao unaprijediti cijeli sustav – naglašava naš sugovornik.
A sudeći prema dosadašnjim rezultatima tima Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji imaju bogato iskustvo rada na međunarodnim projektima, za očekivati je da će i living lab ostvariti zapažene rezultate. U radu računaju i na pomoć, kako kaže voditelj living laba, izrazito uspješnog Studentskog poduzetničkog inkubatora na Ekonomskom fakultetu, kao i na sve uključene dionike iz turističkog sektora i lokalne zajednice.
Riječ je o glavnim akterima u turističkoj destinaciji – predstavnicima turističke zajednice, poduzetnicima u turizmu, predstavnicima lokalne zajednice i sektorskih udruženja. U ovoj fazi projekta zajedničkim radom trebali bi identificirati probleme, a potom iznaći inovativna rješenja.
A kako je na terenu? Evo iskustava iz Solina i Sinja.
– Govoreći o kulturnom turizmu s aspekta Turističke zajednice grada Solina, moram istaknuti kako se, na temelju Strategije razvoja turizma grada, Solin do 2025. godine želi pozicionirati kao međunarodno prepoznatljiva destinacija kulturnog turizma. Osim na jedinstvenom arheološkom nalazištu, svoju tržišnu prepoznatljivost i konkurentnost temelji na očuvanom prirodnom okruženju i blizini grada Splita – kaže Jelena Stupalo, direktorica Turističkog ureda TZ-a grada Solina.
Dodaje kako je okosnica razvoja turističke ponude antička Salona, najveći arheološki park u Hrvatskoj, ali i starohrvatska baština grada Solina.
– Najvažnije znamenitosti koje turisti posjećuju prigodom dolaska u Solin, osim Salone, jesu Gašpina mlinica iz 18. st., utvrda Gradina iz turskog vremena, koja služi i kao ljetna pozornica, Šuplja crkva kao krunidbena bazilika kralja Zvonimira te Gospin otok, najstarije marijansko prasvetište u Hrvata, na čijim temeljima želimo razvijati i hodočasnički turizam – odgovara na naš upit o interesu turista.
Jelena Stupalo kazuje i kako je Turistička zajednica grada Solina razvila brojne manifestacije, koje se održavaju tijekom cijele godine s ciljem razvoja Solina kao destinacije koja živi 365 dana u godini.
– Posebno bih se osvrnula na manifestaciju “Romantika u Saloni” i gastronomsku manifestaciju “Iz solinskog lonca – što su jeli naši stari?”, koje su i dobitnice nagrade “Simply the best”, priznanja za kreativnost i inovativnost u razvoju turističke ponude, a koje imaju za cilj prezentirati i interpretirati baštinu. Tu je i manifestacija “Solin winterfest”, kao i projekt “Međunarodni kongres povijesnih gradova”, kojim smo učinili značajan iskorak u očuvanju i prezentaciji kulturne baštine ne samo Solina već i Hrvatske, prikazujući primjere dobre prakse iz cijelog svijeta. Dakle, kroz svojevrsni “benchmarking” s gradovima iz inozemstva, trudimo se iz godine u godinu postići što bolju valorizaciju i zaštitu kulturne baštine – naglašava Jelena Stupalo.
Reći će i kako grad Solin, budući da nema dovoljno smještajnih kapaciteta, nema značajne brojke u vidu dolazaka i noćenja, no iz godine u godinu u tome bilježi dvoznamenkasti rast, naravno računajući na godine koje su prethodile pandemiji.
– Salona, kao naš najvažniji lokalitet od nacionalne važnosti, nije dovoljno posjećena od strane turista, a kako bismo to postigli u idućim godinama, treba još više raditi na prezentaciji baštine, ali i na unaprjeđenju infrastrukture kako bi se poboljšali uvjeti boravka turista na samom lokalitetu, poput putokaza, rasvjete i sl., a u čemu trenutačno ulažemo značajne napore. Iz iskustva mogu reći da treba dodatno poticati i potrošnju turista na lokalitetu poticanjem poduzetništva i obrtništva lokalnog stanovništva, koje će svoje proizvode nuditi na samom lokalitetu na obostrano zadovoljstvo svih dionika – naglašava Jelena Stupalo, dodajući kako će Turistička zajednica, u partnerstvu s Arheološkim muzejom u Splitu, koji upravlja Salonom, te Gradom Solinom, poticati razvoj sadržaja i unaprjeđenje infrastrukture u Saloni i na ostalim lokalitetima te time utjecati na povećanje broja posjetitelja na kulturnim znamenitostima.
Monika Vrgoč, direktorica Turističkog ureda TZ-a Sinja, kazala nam je također kako su turisti jako zainteresirani za našu kulturnu baštinu i sve posebnosti koje imamo, a na taj način se i upoznaju sa svojim domaćinima.
– Predstavljajući našu materijalnu baštinu kroz djelatnost nadležnih institucija, posebice muzeja i galerija (Muzej Sinjske alke, Muzej Cetinske krajine, Zbirke franjevačkog samostana, Galerija Sikirica, Galerija Galiotović), i prezentiranjem njihovih sadržaja na moderne interaktivne načine, činimo je dostupnom i vidljivom svim zainteresiranim ljubiteljima i potencijalnim gostima.
Posjetiteljima pažnju plijene naše tvrđave i utvrde (primjerice, sinjski Grad i Kamičak), neizostavni spomenici na otvorenom (primjerice, skulptorska ostvarenja na postajama Križnog puta, od kojih svaka predstavlja jedinstveno umjetničko djelo), brojni sakralni objekti, a posebice svetište Čudotvorne Gospe Sinjske – najveće južnohrvatsko marijansko svetište – kazuje Monika Vrgoč, dodajući kako i nematerijalna baština čini ovo područje jedinstvenim u svijetu, a njome sinjski kraj obiluje.
– Najpoznatija od njih, ponos Sinja i Cetinske krajine, jest viteška igra Sinjska alka, koju UNESCO štiti od 2010., zatim karakteristično pjevanje ojkavica, rasprostranjena u cijeloj Dalmatinskoj zagori, a u Sinju joj je tradicionalni naziv rera. Na UNESCO-ovoj listi je također od 2010. nijemo (gluvo) kolo, ples s područja Dalmatinske zagore, jedinstven je po načinu izvođenja, gotovo isključivo bez ikakve glazbene pratnje.
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske štiti brojna ugrožena nematerijalna dobra, s ciljem razvoja, zaštite i njegovanja i, najvažnije, očuvanja. U tom smislu valja istaknuti tradicijsko lončarstvo ručnoga kola iz Potravlja, umijeće gradnje cetinske lađe u Otoku kod Sinja te godišnje pokladne ophode mačkara podkamešničkih sela s područja gradova Sinja i Trilja te općine Otok. Naravno, tu je i vrhunsko klapsko pjevanje, kao i gastronomska poslastica sinjski arambaši – ističe naša sugovornica, dodajući kako svako od tih nematerijalnih dobara upotpunjuje razne manifestacije koje se održavaju tijekom cijele godinu.
Reći će i kako se grad Sinj u svojoj kulturnoj ponudi može pohvaliti brojnim i zanimljivim izložbama, predstavama, povijesno-scenskim spektaklom Opsada Sinja 1715., festivalima (S.A.R.S., Gljevstok, Klape Gospi Sinjskoj, Glazbene večeri na Kamičku, Kamičak Etno fest, Ljetne glazbene škole), sajmovima (Sinjski sajam sela, Sajam pršuta i suhomesnatih proizvoda, Brnaški dernek), smotrama (Smotra mačkara podkamešničkih sela, Dani antike s utakmicom Delmata i Rimljana).
Sve te manifestacije, ali i brojne druge, svojim sadržajem itekako su zanimljive turistima.
– Dakle, područje grada Sinja i Cetinske krajine obiluje brojnim kulturnim (prirodnim, sportskim i gastronomskim) sadržajima te predstavlja važan čimbenik kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i nastojanja (sukladno smjernicama održivog razvoja) da ova jedinstvena i neprocjenjiva dobra obogate turističku ponudu, a svojom raznolikošću privuku dobrodošle goste – kaže Monika Vrgoč.
Na kraju kaže i kako su, pored do sada uobičajenih prezentacija, uključeni i u projekt Splitsko-dalmatinske županije putem Upravnog odjela za turizam i pomorstvo pod nazivom Dalmacija storytelling destinacija. Namijenjen je baštinskim institucijama pod nazivom Kostimirana interpretacija baštine s ciljem oživljavanja baštinskih likova s područja županije te kreiranja kreativne 365 turističke ponude unutar muzeja i značajnih baštinskih lokaliteta.
– Turistička zajednica grada Sinja je uključena u projekt uz pomoć našeg profesora i turističkog vodiča Branimira Romca, koji je utjelovio lik znamenitog fra Pavla Vučkovića, čiji životni put nije samo značajan za grad Sinj, nego i za povijest hrvatskog naroda – kazala nam je Monika Vrgoč.
