Pršut i njegova proizvodnja pogođeni i drugom pandemijom
Pršut nikad nije bio pogođeniji. Čak dvije pandemije pogodile su proizvođače, Covid-19 i Svinjska afrička kuga. usprkos tome, Dani hrvatskog pršuta ipak su održani i što je najvažnije pršuti nikad nisu bili bolje kvalitete.
Zadar, 25. rujna 2020. – S osvojenih 97,60 bodova dalmatinski pršut Smjeli proglašen je šampionom šestih Dana hrvatskog pršuta u Zadru. Na ocjenjivanje je pristiglo deset uzoraka među kojima su zastupljeni svi zaštićeni hrvatski pršuti. O kakvim je proizvodima riječ najbolje govori podatak da se posljednjih nekoliko godina na ovoj manifestaciji dodjeljuju samo zlatna odličja.
Nema pršuta bez bure
„Za kvalitetan dalmatinski pršut od iznimne je važnosti i kvalitetan but, težine iznad 11 kilograma svježeg mesa. Bura je vrlo poželjna, no nije dobro kada previše puše jer se pršut u tom slučaju previše i osuši“, kaže Vlade Prančić. Vlade je vlasnik najnagrađivanije hrvatske pršutane Smjeli. Pršutana Smjeli godišnje proizvede stotinu tona pršuta i većina ih se plasira u turističkoj sezoni.
Proizvođači pršuta pozvali državne institucije da im pomognu
Darko Markotić, predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta kaže kako je pandemija pokazala koliko je turizam osjetljiva grana gospodarstva.
„Turizam kao najbolja mogućnost plasmana naših pršuta i naše najveće tržište svojim padom uzrokovao je i pad prodaje pršuta u Hrvatskoj. U pršutanama su ostali visjeti pršuti, a s njima i poprilični kapital koji je u njih uložen. To nas sve izlaže riziku da ovu sezonu soljenja koja je pred nama ne bude dovoljno obrtnih sredstava za novi ciklus proizvodnje. Samim time i mogućnost da kad se stanje normalizira, tržište ostane bez naših pršuta“, istaknuo je Markotić i pozvao državne institucije – Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo financija da budu spremne pomoći i ovom sektoru.
Trebamo stabilne kanale prodaje
Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za turizam i poljoprivredu smatra kako je upravo ova kriza pokazala da je uz prodaju u turizmu važno imati i stabilnije prodajne kanale. Posebno mrežu trgovačkih lanaca i to ne samo u Hrvatskoj, već kao izvozno-prodajne kanale na inozemnim tržištima. Ističe kako je unatoč zaštićenim pršutima iznimne kvalitete Hrvatska još uvijek velika uvoznica pršuta. S proizvodnjom manjom od 500 tisuća komada ne podmiruje ni 50 posto vlastitih potreba.
Najavljena nova mjera ruralnog razvoja
„Svjedoci smo niza mjera i načina kojima je Vlada RH utjecala na očuvanje gospodarskih aktivnosti. Ministarstvo poljoprivrede je također s više mjera izvanredne pomoći prije svega utjecalo na očuvanje stabilnosti svih poljoprivrednih sektora. Tako i svinjogojskog sektora, neraskidivog dijela pršutarske proizvodnje. Svakako treba spomenuti i novu mjeru ruralnog razvoja čija je realizacija u pripremi (Mjera M21). Odnosi se na pomoć primarnim proizvođačima koji su pretrpjeli štete u poslovanju uzrokovane COVIDOM-19 u iznosu do sedam tisuća eura i tvrtkama, prerađivačima do 50 tisuća eura. Zahtjevi po ovoj mjeri podnosit će se do kraja ove godine“ kazao je Zdravko Barać, pomoćnik ministrice poljoprivrede. Istaknuo je kako je zadovoljan činjenicom da se među 25 zaštićenih proizvoda na razini EU nalaze i četiri hrvatska pršuta – drniški, dalmatinski, krčki i istarski.
40 000 pršuta se proizvede samo u Zadarskoj županiji
Zadar i Zadarska županija, a posebno Posedarje poznati su po iznimnim dalmatinskim pršutima. To je potvrdio i zadarski župan Božidar Longin koji je iznio podatak da je u toj županiji registrirano šest proizvođača dalmatinskog pršuta koji proizvedu 30 tisuća komada. Još 10 tisuća proizvede se u kućnoj radinosti.
