Procjena Vlade o očekivanom padu BDP-a izazvala je i reakciju Udruge poslodavaca. HUP-ovci su u četvrtak istaknuli da najnovija prognoza vlade o manje očekivanom padu BDP-a od 8% u 2020. ukazuje na bolju izdržljivost hrvatskog gospodarstva. No upozoravaju i da će takav pad ostaviti teške posljedice.
Procjena je poboljšana novim smjernicama
Vlada je u četvrtak donijela smjernice za izradu državnog proračuna kojima se projicira pad BDP-a za ovu godinu od 8%. Prognozira se rast u 2021. za 5%, kao i četiri postotni rast BDP-a u 2022. i 3,1 postotni u 2023.
Time je poboljšala svoju raniju prognozu o padu BDP-a za 9,4 posto u ovoj godini.
“Današnja najava vlade RH o očekivanom padu BDP-a od 8% za razliku od ranijih procjena koje su najavljivale veći pad, ukazuje na bolju izdržljivost hrvatskoga gospodarstva.
Bez obzira na teške posljedice pandemije, njen utjecaj nije ugrozio opću stabilnost hrvatskoga gospodarstva.
Ipak, procijenjeni pad BDP-a od 8 posto ostavit će teške posljedice”, poručili su iz HUP-a.
Kako se dalje ističe u njihovu komentaru, pokazalo se da sektor turizma i ugostiteljstva ostvaruje presudan doprinos u nošenju s krizom. Važnost te grane gospodarstva ponovno je potvrđena.
“Budući da je rješenje pandemijske krize još uvijek neizvjesno, gospodarstvu tek predstoje mnogi izazovi i poteškoće.
Dio štete svakako je amortiziran brzom reakcijom vlade RH u donošenju mjera pomoći gospodarstvu kojima je prioritet očuvanje radnih mjesta. Podsjećamo da nam za dugoročni oporavak i ostvarenje očekivanog gospodarskog rasta mjere ne mogu biti od pomoći. Potrebne su dubinske strukturne reforme kako bismo nove krize dočekali spremniji i otporniji nego li smo to danas.
Kako se Hrvatska sve više integrira u Europsku uniju tako će njena ekonomija sve više ovisiti o procesima i trendovima koji se događaju u Uniji. Budući da Hrvatska još nije članica eurozone utjecaj politike Europske središnje banke na hrvatsko gospodarstvo manje je izražen, ali ipak nije sasvim zanemariv.
