Primanja turističkih djelatnika pala za 20% unatoč mjerama

182
Korona

Učinak krize na mlade vrlo je ozbiljan, unatoč mjerama za očuvanje radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti mogla bi se povećavati idućih mjeseci, ocjenjuje Europska komisija u najnovijem tromjesečnom izvješću Zapošljavanje i socijalna kretanja.

Koronakriza je dovela do “nezapamćenog gubitka dohotka od rada”, a učinak su posebno osjetili oni koji su već bili u nepovoljnom položaju na tržištu rada, kao što su mladi, zaposleni na određeno vrijeme, a u nekim zemljama i žene.

Pojačane nejednakosti

Pad primanja kretao se od više od 10 posto, koliko je iznosio u Hrvatskoj, do manje od dva posto u Latviji i Mađarskoj. Uzrok tim velikim razlikama među zemljama Unije je različita struktura njihovih ekonomija, pa su najveći pad prihoda imale zemlje s većim udjelom sektora vezanih uz turizam, bilo zbog gubitka posla, skraćenog radnog vremena ili nezaposlenosti.

Tako su radnici u djelatnosti pripreme hrane i smještaja u koronakrizi izgubili 20 posto primanja, u području kulture i zabave 14 posto, u građevinarstvu devet posto, u trgovini oko šest posto te oko pet posto u sektoru prometa i skladištenja. Pandemija je samo pojačala prijašnje nejednakosti i više pogodila ranjivije skupine radnike pa je u nekim zemljama povećana razlika između slabije i bolje plaćenih radnika. Mjere Vlada malo su olakšale problem, a u analizi Komisije stoji da su neke zemlje, kao Hrvatska i Francuska, učinkovitije štitile slabo plaćene radnike od gubitka dohotka nego one sa srednjim i višim primanjima.

Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava EK, kazao je da Komisija koristi sva raspoloživa sredstva kako bi državama članicama pružila potporu, posebno putem instrumenta SURE, kojim se podupiru nacionalni programi skraćenog radnog vremena. Osim toga, proširenjem programa Garancija za mlade podupirat će se mladi “u razvoju vještina i stjecanju radnog iskustva, posebno u područjima relevantnima za zelenu i digitalnu tranziciju”.

Kvaliteta za posao

Garancija za mlade je program uveden 2014. s ciljem da svi mlađi od 25 godina dobiju kvalitetnu ponudu za posao, mogućnost daljnjeg školovanja, naukovanje i pripravništvo. Komisija je 1. srpnja ove godine predložila jačanje programa da bi spriječila rast nezaposlenosti, a Vijeće je te promjene jednoglasno usvojilo 30. listopada. Osim toga što se sada veći naglasak stavlja na obučavanje u područjima zelene i digitalne tranzicije, nove mjere uključuju više potpora mladima u nepovoljnom položaju, a povećana je i dobna granice na 29 godina.

Želiš sve najvažnije vijesti na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj Pregled dana svaki dan u 16.00.

Please wait...

Thank you for sign up!