Jasno je da se laganim koracima ide prema tom cilju, jer su u gradskoj upravi u obradi izmjene i dopune lokacijske dozvole za “rekonstrukciju građevine ugostiteljsko-turističke namjene – hotela “Marjan”, kako se taj projekt vodi u službenim dokumentima.
Prema dostupnim informacijama, na Zapadnoj obali trebalo bi zablistati luksuzno zdanje s pet zvjezdica, čime se planira najviša razina kvalitete usluga i smještaja u 285 jedinica, što je manje od prijašnjih projekcija, koje su govorile o 270 soba u “starom” dijelu i još njih 58 u aneksu objekta.
Vrlo aktivno se radi na pripremi projektne dokumentacije, a zadnja promjena, s potvrdom da je zahtjev nepravomoćno usvojen, zabilježena je 9. ožujka ove godine. Više informacija o osiguravanju i pripremi potrebne dokumentacije kako bi se krenulo s obnovom važnog turističkog objekta zatražili smo od Banovine, ali dobili smo kratak i općenit odgovor.
– Riječ je o rekonstrukciji hotela “Marjan”, kako ste i sami naveli. Budući da je riječ o upravnom postupku koji još nije pravomoćan, ne možemo vam dati više informacija jer niste stranka u postupku – odgovorio je Boris Marelja, voditelj gradskog Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja.
Bez obzira na još uvijek nepoznate dodatne pojedinosti oko samog projekta, više puta je najavljivano kako bi nakon rekonstrukcije i uređenja jedan od simbola našega grada trebao postati ponos “Adris grupe”, kao što su to danas dubrovački hotel “Hilton Imperial” i rovinjski “Grand Park”, koji je otvoren u travnju 2019. godine i u koji je uloženo 1,5 milijardi kuna.
I spomenutu istarsku kompaniju, vlasnika nedovršenog objekta na Zapadnoj obali, upitali smo više informacija o zatraženim izmjenama i dopunama lokacijske dozvole za rekonstrukciju hotela, ali do zaključenja ovog broja našeg lista nismo dobili odgovor.
Dosad je poznato da na projektu rekonstrukcije “Marjana” rade zagrebački arhitektonski studio “3LHD” i Piero Lissoni, glasoviti talijanski arhitekt i dizajner.
Podsjećamo da je spomenuti studio projektirao obnovljenu Rivu, otvorenu užežin blagdana sv. Duje 2007. godine, kao i Spaladium Arenu, koja je dovršena krajem 2008., a radili su i recentne projekte za “Adris grupu”, poput već spomenutog hotela “Grand Park”, te također rovinjskih “Lonea” i “Adriatica”.
Više puta se neslužbeno nagađalo o novom izgledu jednog od gradskih simbola. Premda su objavljivane najave kako bi se mogla smanjiti visina hotelskog tornja, a da će se volumen glavnog objekta uz obalu povećati po širini, takve su informacije iz studija “3LHD” opovrgnuli u “Slobodnoj” prije više od godinu dana.
Kako je objavio Tportal u rujnu prošle godine, novi toranj bi nakon planiranog zahvata trebao biti visine jednake dosadašnjoj, ali s jednom etažom manje zbog željenog pojedinačnog povisivanja katova.
Prema zasad nepotvrđenim najavama, uklonit će se dva velika hotelska aneksa, koja su nazivana apartmanima, a formirat će se i veliko unutrašnje dvorište, dok bi pročelje pratilo izvorne zamisli prilikom prvotnog projektiranja Zapadne obale, što uključuje čak i boju kamena – pisalo je, između ostalog, u članku objavljenom na Tportalu, u kojem se navodi da bi se skorašnjom rekonstrukcijom “pokušale neutralizirati posljedice nikad dovršene obnove otprije petnaestak godina, kada je investitor bio Željko Kerum, a projektant Jerko Rošin“.
Prvi “neboder” Marjana projektirao je arhitekt Lovro Perković, a uz horizontalno rješenje ostatka hotela, visine jednoga kata, od izgradnje 1963. godine postao je dio razglednice Splita, što je ostao i nakon proširivanja nižih dijelova objekta uoči Mediteranskih igara 1979. godine.
Povjesničarka umjetnosti dr. Sandra Uskoković napisala je doktorsku disertaciju pretočenu u knjigu “Lovro Perković: Estetika prostora i senzibilitet konteksta” i tada je, 2016. godine, za “Slobodnu” kazala kako je arhitekt Perković “velikim otvorima, terasama i lođama artikulirao i rastvorio ‘strogi’ geometrijski volumen hotela, kako bi kroz navedenu transparentnost i prodiranje u vanjski prostor vizualno povezao hotel sa životom luke i grada”.
– Hotel “Marjan” je pak bio kompleksno rješenje koje se nije odnosilo samo na izvođenje jedne hotelske građevine ili sklopa, nego čitavog arhitektonsko-urbanističkog poteza Zapadne obale.
Tu je Perković zajedno s autorima iz Urbanističkog biroa Split (URBS) bio nešto odvažniji i “moderniji”, upotrijebivši kontrastne oblike i svoj “praški” geometrizam volumena, s obzirom na to da je arhitektonsko rješenje hotela ujedno bilo i sastavnim dijelom cjelokupnog urbanističkog rješenja – rekla je dr. Uskoković, dok je tada, 2016. godine, izgled zdanja na Zapadnoj obali bio bitno drugačiji, a novi toranj hotela obložen je zelenim staklenim kubusom, što struka, ali ni javnost nisu povoljno ocijenili.
Ostaje nam s nestrpljenjem iščekivati kako će izgledati nova splitska razglednica s pogledom prema Zapadnoj obali, pod vodstvom “Adris grupe” te zagrebačkog arhitektonskog studija “3LHD” i Piera Lissonija. Traženim izmjenama i dopunama lokacijske dozvole čini se da cijela priča poprima znatno jasniji oblik, ali javnosti još uvijek neznan.
Od Keruma do stečaja: prodaja duga četiri godine
Na prodaju zdanja na Zapadnoj obali čekalo se duge četiri godine, koliko je na Trgovačkom sudu trajao stečajni postupak nad tvrtkom “Adriatic”, u čijem je portfelju bio taj nedovršeni objekt pokraj Banovine. Grupacija iz Rovinja dobro se načekala kako bi joj se omogućilo da u Splitu uloži veliki novac, zato ne čudi što javnost s nestrpljenjem očekuje prve projekcije budućeg luksuznog hotela podno istoimenog brda.
