Subota, 1 listopada, 2022

Osobna potrošnja u 2021. trebala bi se oporaviti daljnjim ublažavanjem epidemioloških mjera

Savjet Hrvatske narodne banke na jučerašnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je razmotrio najnovija kretanja u bankarskom sustavu, nova makroekonomska kretanja i prognoze, kao i projekcije monetarne politike. Savjet je donio i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.

Razmjerno povoljna tekuća gospodarska kretanja uz zadržavanje pretpostavke o oporavku turističke aktivnosti utjecali su na povećanje HNB-ove projekcije rasta realnog BDP-a u 2021. godini na 6,8%. Osobna bi se potrošnja u 2021. trebala oporaviti potaknuta daljnjim ublažavanjem epidemioloških mjera, rastom zaposlenosti i plaća, što se oslikava i u poboljšanju potrošačkog optimizma te postupnom oporavku potrošačkog kreditiranja, piše turizmoteka.hr.

Intenziviranje radova na obnovi potresom pogođenih područja te korištenje sredstava iz instrumenta oporavka EU-a trebalo bi znatno poduprijeti porast investicija. Ove će investicije nadomjestiti smanjeni dotok sredstava iz prethodne financijske perspektive 2014.-2020. Projekcije gospodarskog rasta izložene su i naglašenim negativnim rizicima zbog neizvjesnosti u pogledu tijeka pandemije i njezinih mogućih učinaka.

Očekivano zadržavanje cijena energije (naročito naftnih derivata) na visokoj razini dostignutoj u prvoj polovini godine djelovat će na ubrzavanje prosječne godišnje stope inflacije potrošačkih cijena na 1,7% u ovoj godini. Unatoč brzom rastu domaće potražnje, inflacija bi se u narednoj godini mogla blago usporiti na 1,5%, uz pretpostavku stabilnih cijena energije i sirovina.

Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2021. mogao bi se primjetno povećati, ponajprije zahvaljujući očekivanom oporavku prihoda od turizma te daljnjem intenziviranju korištenja sredstava iz fondova EU-a; sve navedeno trebalo bi višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance dodatno blago povećati i u 2022. godini. U skladu s time, očekuje se nastavak trenda poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti.

Tijekom prve polovine 2021. godine HNB je nastavio provoditi izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku. Slobodna novčana sredstva banaka tako su u lipnju dosegnula dosad najvišu razinu, što je pogodovalo smanjenju troškova financiranja i zadržavanju većine kamatnih stopa na povijesno najnižim razinama. Usporedno s gospodarskim oporavkom, vidljivo je i oživljavanje kreditne aktivnosti pa su plasmani kreditnih institucija poduzećima blago porasli tijekom prvih pet mjeseci 2021., dok su znatnije porasli plasmani stanovništvu, što se uglavnom odnosilo na stambene kredite. Središnja banka nastavit će podupirati stabilnost tečaja i cijena, te svojim instrumentima i nadalje pridonositi očuvanju povoljnih domaćih uvjeta financiranja.

Ukupna izloženost sistemskim rizicima tijekom drugog tromjesečja 2021. godine zadržana je na visokom stupnju. Kratkoročni rizici u nefinancijskom sektoru su smanjeni čemu je pridonio optimizam u pogledu skorog zaustavljanja pandemije i bržeg oporavka ekonomije. No, i dalje postoji visoka neizvjesnost s obzirom na opasnosti pojave novih sojeva virusa i potencijalne neučinkovitosti cjepiva, odnosno sporijeg procjepljivanja populacije, koji mogu dovesti do novih valova pandemije i posljedičnog zaoštravanja epidemioloških mjera. Zbog toga su i rizici u sektoru države, nefinancijskom privatnom i financijskom sektoru i dalje povišeni. Na tržištu nekretnina povišeni rizici povezani su uz rast cijena i njihovo daljnje odvajanje od fundamenata.

Likvidnost i kapitaliziranost kreditnih institucija i dalje su visoke, a profitabilnost se blago oporavila na početku 2021. godine. Povoljan regulatorni tretman moratorija i drugi oblici restrukturiranja kredita nakon izbijanja pandemije ublažio je materijalizaciju kreditnog rizika. U prvom tromjesečju 2021. velik dio odobrenih moratorija je već istekao, no unatoč tome, udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima (faza 3) još se uvijek ne povećava. Ipak, banke i dalje ocjenjuju da je kreditni rizik na povišenoj razini, što je vidljivo iz rasta udjela tzv. kredita u fazi 2.

Na kraju prvog tromjesečja 2021. kreditne institucije iskazale su dobit u iznosu od 1,1 milijardu kuna, što je za 8,9 milijuna kuna ili 0,8% više u odnosu na prva tri mjeseca 2020. Pokazatelji profitabilnosti blago su se smanjili u odnosu na prvi kvartal prošle godine, zbog utjecaja rasta imovine i kapitala. Prinos na imovinu (ROA) smanjio se s 1,0% na 0,9%, a prinos na kapital (ROE) smanjio se sa 7,1% na 6.8%, no njihove su vrijednosti veće nego na kraju 2020.

Likvidnost sustava dodatno je porasla pod utjecajem povećanja visokolikvidne imovine, a ključni pokazatelji kapitaliziranosti zadržali su se na vrlo visokim razinama – stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 25,1%.

Savjet HNB-a dao je Nadzornom odboru Samoborske banke d.d. suglasnost za imenovanje Marijana Kantolića za predsjednika uprave Samoborske banke d.d. i Verice Ljubičić za članicu uprave Samoborske banke d.d., kao i suglasnost Nadzornom odboru Sberbank d.d. za imenovanje Igora Repina za člana uprave Sberbank d.d. Naposljetku, Savjet je razmatrao i Izvješće Hrvatskog novčarskog zavoda za 2020.

PRIJAVI SE NA NAŠ NEWSLETTER

Želiš pratiti sve najvažnije vijesti iz turizma na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj "Pregled dana" svaki dan u 14:30h

Please wait...

Hvala na prijavi!

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno