Dosadašnje porezne reforme rezultirale su s preko OSAM MILIJARDI kuna rasterećenja. Rekao je to ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade. Lani je bilo gotovo 3,5 milijarde kuna poreznog rasterećenja, a ove godine (do sada) je riječ o 2,5 milijarde kuna rasterećenja.
Četiri su zakona koji idu u promjene i trenutno su u prvome čitanju u Saboru, a u drugome čitanju će im se priključiti – Zakon o financiranju JRLS-a jer je jedna od mjera snižavanje stopa poreza na dohodak. A kako je taj porez prihod lokalnih jedinica, mora se i taj zakon izmijeniti. U posljednje dvije godine prihod od poreza na dohodak je za lokalne jedinice porastao 30 posto.
Porez na dodanu vrijednost
- usklađenje s Direktivama Vijeća EU u vezi prodaje dobara na daljinu i ukidanje oslobođenja od PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti (stupanje na snagu 1. srpnja 2021.) – UČINAK: plaćanje hrvatskog PDV-a na isporuke obavljene krajnjem potrošaču putem platforme ili pri uvozu
- povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama sa 7,5 na 15 milijuna kuna – UČINAK – 149.606 (ili 95,96 posto) poreznih obveznika bira način oporezivanja
- proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu
– Povećava se prag za plaćanje PDV-a po izdanim računima sa 7,5 milijuna kuna na 15 milijuna kuna – rekao je Marić i dodao kako je do danas manje od 20 poduzetnika koristilo ovu mogućnost plaćanja PDV-a.
- smanjenje porezne stope poreza na dobit za poduzetnike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna, s 12 posto na 10 posto – snižena stopa će obuhvatiti više od 93 posto poreznih obveznika
- smanjenje porezne stope poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, inozemnim osobama koje nisu fizičke s 12 posto na 10 posto zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak koji za dohodak od kapitala (dividende i udjela u dobiti) smanjuje poreznu stopu s 12 posto na 10 posto
- smanjenje stopa poreza po odbitku s 15 posto na 10 posto za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša)
- porezno priznati rashod kreditne institucije iznos otpisa potraživanja, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima HNB-a (cilj je poboljšanje položaja dužnika, građana i poduzetnika, a što se postiže konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja)
Cilj je poboljšati položaj dužnika, građana i poduzetnika, a što se postiže konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja, tumače iz resora financija.
– Namjera je dati stimulativni pristup prema kreditnim institucijama da aktivno upravljaju svojim potraživanjima prema dužnicima, bilo fizičkim bilo pravnim osobama, i da u okviru poreznog sustava dajemo jednu stimulativnu mjeru za pristup koji bi značio reprogramiranje, otpisivanje, i sve ono što bi olakšalo poziciju i daljnji otplatni plan dužnika u okviru njihovih dužničko-vjerovničkih odnosa, bez nekog uplitanja trećih osoba – rekao je Marić.
- porezni obveznik izvrši usklađenje (kompenzacijska prilagodba) transfernih cijena prije predaje porezne prijave.
Porez na dohodak
- snižavanje stopa poreza na dohodak: a) s 24 posto na 20 posto, b) s 36 posto na 30 posto, c) s 12 posto na 10 posto
- nacionalna naknada za starije osobe ne bi se smatrala primitkom na koji plaća porez na dohodak te se ne bi uzimala u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove
- povećavanje postotka uvećanja obračunanog poreza na dohodak s 50 posto na 100 posto pri utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena obzirom na smanjenje porezne stope po toj osnovi s 36 posto na 30 posto
– Govorimo o nesrazmjeru imovine i primitaka. Trenutno je na snazi odredba koja kaže – najviša stopa uvećano za 50 posto – to je 36 posto uvećano za 50 posto, što je u konačnici 54 posto. S obzirom da tu najvišu stopu snižavamo na 30 posto, sada taj koeficijent s 50 posto dižemo na 10 posto, što znači da ćemo ukupnu stopu kod utvrđenog nesrazmjera kod imovine i primitaka povećati s 54 na 60 posto – objašnjava ministar financija.
