Ponedjeljak, 27 lipnja, 2022

Oporavak turizma za dvije do četiri godine?

Oporavak turizma? Da, ali nikada neće biti isto.

Oporavak turizma i upravljanje turizmom, procesima razvoja za nas u Hrvatskoj je središnji problem i središnja tema. Nema dvojbe da je naša strateška orijentacija razvoj održivog turizma. Koliko je turizma dovoljno? Treba početi upravljati prostorom, poreznom politikom, ljudskim resursima te se prilagođavati promjenama u ponašanju potrošača i tržišnim trendovima.

Turizam će se zasigurno oporaviti od šoka prouzročenog koronom, a potencijalno će se i mijenjati, vjeruje mr. sc. Neda Telišman-Košuta iz Instituta za turizam u Zagrebu. Njezina predviđanja promjena mnogima neće biti iznenađenje. Već godinama raste svijest da se Hrvatska treba orijentirati prema održivom turizmu visoke dodane vrijednosti. Prema svemu sudeći, korona bi tu nužnu preobrazbu hrvatskog turizma mogla ubrzati.

U kojoj je mjeri turizam pogođen pandemijom, kod nas i u svijetu?

– Svjedoci smo pada turizma bez presedana. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO) u prvoj polovini ove godine međunarodni dolasci turista u svijetu pali su 65 %.

To je gubitak od 440 milijuna međunarodnih dolazaka.

Procjenjuje se da je prihod od međunarodnih putovanja smanjen je za 460 milijardi dolara. Radi se o pet puta većem smanjenju financijskih primitaka od turizma nego u jeku svjetske financijske krize 2009. godine.

Upravljanje rizicima

Najgore je prošlo područje Azije i Pacifika sa 72 posto pada međunarodnih dolazaka. Puno bolje nije ni u Europi u kojoj je zabilježen pad od 66 posto. Među najteže pogođenima su zemlje Mediterana s padom međunarodnih turističkih dolazaka od 72 posto u prvih šest mjeseci. Razvoj događaja do kraja godine nije lako predvidjeti. U ovom trenutku UNWTO prognozira smanjenje međunarodnih dolazaka u cijelom svijetu od oko 70 posto.

Kakvi su rezultati u Hrvatskoj u odnosu na konkurenciju na Mediteranu?

– Imomo podatke Eurostata o ostvarenim noćenjima domaćih i stranih turista. Ukazuju da je Hrvatska u prvih sedam mjeseci ostvarila 41 posto noćenja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. To je bolje u odnosu na Španjolsku kao tradicionalnog lidera na Mediteranu, koja je ostvarila 31 posto. Za druge konkurente podaci za srpanj još uvijek nisu dostupni.


OPORAVAK TURIZMA I KLJUČNE PROMJENE PONAŠANJA

  1. ODNOS PREMA PROSTORU
    Mijenja se poimanje prihvatljive gustoće sadržaja i ljudi, koji koriste određeni prostor u isto vrijeme. To može pridonijeti nužnom redefiniraju prostornih standarda i aktualizirati pitanje upravljanja prostorom.
  2. ODNOS PREMA OKOLIŠU
    Turizam je izuzetno ovisan o čistom okolišu, ali ga istodobno i najviše troši. Stoga će se u budućnosti u turizmu očekivati i nagrađivati okolišno osjetljiva praksa.
  3. PROMJENE DRUŠTVENIH VRIJEDNOSTI
    Refleksno ponašanje ljudi koji se u doba »lockdowna« u nevolji povezuju i otkrivaju vlastitu kreativnost može se pretvoriti u dodatni poticaj za jačanje post-materijalističkih društvenih vrijednosti što može poticati dodatni interes za iskrene, autentične i emotivne sadržaje u turističkoj ponudi.
  4. ODNOS PREMA ZDRAVSTVENOJ SIGURNOSTI
    Pojačat će se naša osjetljivost prema sanitarnim standardima i medicinskoj ekipiranosti. Očekivat će se dobrovoljne sheme certificiranja sanitarne i zdravstvene izvrsnosti, kao dodatnog jamstva sigurnosti za goste.

Kako su prošli pojedini dijelovi zemlje?

– U Hrvatskoj je od početka godine do 15. kolovoza ostvareno 48 posto noćenja u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Međutim, u špici sezone, od 1. srpnja do 15. kolovoza ostvarili smo 61 posto noćenja u usporedbi s istim razdobljem 2019 godine. Drugim riječima, u vrhuncu sezone ostvarili smo blizu dvije trećine lanjskih noćenja. Naravno, regionalni rezultati bitno se razlikuju. U tom razdoblju Istra i Kvarner ostvarili su 45, odnosno 55 posto od lanjskih noćenja. Destinacije koje u velikoj mjeri ovisne o avionskom prijevozu kao Dubrovačko-neretvanska županija ostvarila je 30, a Zagreb 32 posto.

Vlada je isprva očekivala samo 30 posto od lanjskih rezultata, ali ispali su znatno veći…

– Mi u Institutu nismo time iznenađeni. Kolege su još početkom travnja prognozirali da možemo ostvariti 70 posto od prošlogodišnjih turističkih prihoda. Sve pod uvjetom da dobro kontroliramo krizu s koronom.
S obzirom na to da smo širenje korone proljetos uspješno obuzdavali, Hrvatska je s velikim potencijalom krenula u glavnu sezonu.

Želim ponovno skrenuti pažnju na to da smo u špici, od 1. srpnja do 15. kolovoza postigli gotovo dvije trećine prošlogodišnjih turističkih rezultata.

Nažalost taj trend nije nastavljen do kraja turističke sezone što će nedvojbeno utjecati na konačne rezultate.

Kako je došlo do ugrožavanja u ovim okolnostima potencijalno ipak uspješne sezone?

– Dolazi do pada zbog nekoliko poteza. Propustili smo obuzdati veća okupljanja na više mjesta. Bilo da je riječ o festivalima i klubovima, a ponegdje čak i vjenčanjima i sličnome. To je izazvalo manja žarišta zaraze, što je Hrvatsku vrlo brzo dovelo na crvene liste naših važnih emitivnih tržišta. Tim potezima malo smo dobili na mikrorazinama, ali smo jako puno propustili na nacionalnoj razini, na zajedničkom dobru. Ako znamo kolika je važnost turizma za naše gospodarstvo, bila je to pogreška u turističkom upravljanju rizicima.

Oporavak turizma -prednosti obiteljskog smještaja

Što je Hrvatskoj omogućilo oporavak turizma u odnosu na konkuranciju?

– Na prvom mjestu, to je bilo dobro upravljanje korona-krizom tijekom proljeća, kada je Hrvatska stekla reputaciju razmjerno sigurne zemlje. S druge strane, loše vijesti iz Italije i Španjolske. O velikim brojevima zaraženih i o pucanju njihovih bolničkih sustava, izbrisale su te zemlje s popisa poželjnih turističkih odredišta. Drugi je razlog u tome što gosti iz velikih europskih emitivnih tržišta mogu u Hrvatsku doći automobilom.

Španjolska, Grčka i Turska su aviodestinacije, a promet avionima gotovo je stao.


Treće, u strukturi naših smještajnih kapaciteta prevladava obiteljski smještaj. To je ove godine bila prednost. U odnosu na zajednički smještaj u hotelima, pa čak i kampovima omogućuje distanciranje ljudi i pruža viši osjećaj sigurnosti. Četvrti razlog za bolje rezultate Hrvatske proizlazi iz inače velike boljke našeg turizma. Iz sezonalnosti koja je u ovoj situaciji bila manje štetna. S obzirom da se jenjavanje pandemije u Europi i otvaranje granica dogodilo u doba kada mi počinjemo ostvarivati glavninu prometa.

Koji je dio turističkog sektora najbolje prošao, a koji najslabije? Koji sadržaji imaju najbolje izglede za oporavak turizma?

– Što se tiče oblika smještaja, percepcija je da obiteljski smještaj pruža veću mogućnost samoizolacije i veću sigurnost od zaraze. Stoga je imao prednost u odabiru, a to potvrđuju podaci e-visitora. Od početka godine do 15. kolovoza u obiteljskom smještaju ostvareno 59 posto od prošlogodišnjih noćenja. U kampovima 50, a u hotelima 29 posto. Naravno, sasvim je sigurno da je i cjenovni aspekt imao utjecaj na ta kretanja.
Najviše su pogođeni oni dijelovi turističkog sektora u kojima dolazi do koncentracije ljudi u malom ili zatvorenom prostoru. Mislim na skupove i kongrese, na festivale i razne evente. Pogotovo na kruzere, na prijevoz autobusima i avionima, a što je ujedno ugrozilo i turističke agencije koje organiziraju grupna i daleka putovanja.
Turistički proizvodi koji se odvijaju na otvorenom i podrazumijevaju više individualizma, primjerice »outdoor proizvodi«, nautika, obiteljski odmor i slično – bili du manje pogođeni i brže će se oporavljati.

To naravno ne znači da je došao kraj industriji skupova i evenata ili kruzingu. U neposrednoj budućnosti, malo će postati još ljepše. Manja krstarenja, osobito ako su visokokvalitetna, imaju bolju perspektivu. Mali skupovi također imaju bolje izglede. Mislim da ćemo vidjeti više inovativnijih rješenja kada je riječ o mjestima organiziranja takvih skupova, uključujući onih na otvorenom.


Razvoj događaja tijekom pandemije nagnao nas je na sve češće korištenje aplikacija za virtualno sudjelovanje na skupovima, radionicama i sastancima, i to iz vlastita doma. To je sigurnije, jeftinije, a nije ni neugodno. To će ubrzati promjene u turizmu skupova. Međutim, nove tehnologije neće u potpunosti zamijeniti sastanke uživo. Izravan kontakt je ipak najkvalitetniji, a ne treba niti zanemariti da ljudi jednostavno vole putovati i družiti se.

Osjetljiv, ali i žilav

Kakvi su izgledi oporavak turizma i vraćanje na stanje prije pandemije?

– Iskustvo u proteklih pola stoljeća intenzivnog razvoja turizma pokazalo je da je turizam jako osjetljiva djelatnost. Dramatično pada kada izbiju razne krize – recesije, ratovi, teroristički napadi ili zaraze, poput sadašnje. Također, iskustvo nam govori da je turizam izrazito žilav i da se razmjerno brzo oporavlja nakon što ugroza prođe.

Ljudi su nastavili putovati i za vrijeme ove pandemije, ako su smatrali da su zadovoljeni potrebni sigurnosni uvjeti.


Turizam će se sigurno oporaviti i nakon ove krize. Brzina tog oporavka uvelike ovisi o tome kada će se pronaći, primijeniti cjepivo i lijek protiv koronavirusa, kao i o njihovoj učinkovitosti te kako će se razvijati naš suživot s koronom.
Prema procjenama Svjetske turističke organizacije, trebat će proći dvije i pol do četiri godine da bi se turizam vratio na volumen potražnje i potrošnje iz 2019. godine – pod uvjetom da se iduće godine pandemija obuzda i život postupno normalizira. Naše iskustvo tijekom ovoga ljeta ukazuje da uz dobru turističku politiku i upravljanje rizicima oporavak Hrvatske može biti i brži.

Kakve će promjene korona potaknuti u modelu masovnog turizma, koji kod nas prevladava?

– Pandemija je zahvatila cijeli svijet, a učinci krize dramatični su za sve ljude. Došlo je do neviđenog zatvaranja zemalja, zaustavljanja društvenih i gospodarskih aktivnosti na globalnoj razini te povlačenja ljudi u četiri zida. Kraj tih nevolja ne nazire se. To dramatično iskustvo duboko će nam se usjeći u pamćenje i može pridonijeti mijenjanju naših vrijednosti, stavova i stilova života. To može promijeniti i naše obrasce ponašanja – kao turista i kao domaćina. Ne mislim da korona sama po sebi može pokrenuti revoluciju u turizmu. Međutim, može biti dodatni vjetar u leđa onima koji već dugo ukazuju na ograničenja i nedostatke modela agresivnog masovnog turizma.

Možda je kriza upravo ono što nam je trebalo kako bismo spriječili da turizam ne prepili granu na kojoj sjedi.

Korona može pridonijeti evoluciji turizma. Naravno, evolucija je spora, a negativni utjecaji masovnog turizma neizmjerno su brži.

Redefiniranje odnosa

Gdje, konkretno, naslućujete promjene u turizmu koje potiče korona kriza?

– Najprije, moguće su promjene u odnosu prema prostoru. Inzistira se na distanciranju ljudi i izbjegavanju gužvi. Tako se mijenja poimanje prihvatljive gustoće sadržaja i ljudi, koji koriste određeni prostor u isto vrijeme. To može pridonijeti nužnom redefiniraju prostornih standarda i aktualizirati pitanje upravljanja prostorom. Otvara se pitanje upravljanja brojem osoba na plažama, tokovima posjetitelja na atraktivnim lokacijama, kao i propitivanje nosivog kapaciteta destinacija.

Prednost će imati mali, intimniji prostori, ili pak prostrana, otvorena, prirodna mjesta.

Tu čovjek može biti s drugima, a istodobno »sam« u svom »sigurnom« prostoru. Drugo, realno je da će se mijenjati odnos prema okolišu. Tijekom pandemije svjedočili smo u više slučajeva neslućeno brzom oporavku okoliša. To je zasigurno dodatno potaknulo milijune ljudi na propitivanje odgovornosti prema okolišu. Turizam je izuzetno ovisan o čistom okolišu, ali ga istodobno i najviše troši. Stoga će se u budućnosti u turizmu očekivati i nagrađivati okolišno osjetljiva praksa.


Treće, mogle bi se ubrzati promjene društvenih vrijednosti. Ljudi su se u doba »lockdowna« zbog nevolje refleksno povezivali i otkrivali vlastitu kreativnost. To se može pretvoriti u dodatni poticaj za jačanje post-materijalističkih društvenih vrijednosti.

Preneseno na područje turizma, to može poticati dodatni interes za iskrene, autentične i emotivne sadržaje u turističkoj ponudi.


Četvrto, iskustvo pandemije pridonijet će promjeni odnosa prema zdravstvenoj sigurnosti. Pojačat će se naša osjetljivost prema sanitarnim standardima i medicinskoj ekipiranosti. Očekivat će se dobrovoljne sheme certificiranja sanitarne i zdravstvene izvrsnosti, kao dodatnog jamstva sigurnosti za goste.

Oporavak turizma – o čemu ovisi brzina preobrazbe?

– U kojoj mjeri će se turizam pod utjecajem pandemije stvarno mijenjati ovisi o sposobnosti upravljanja turizmom i turističkom destinacijom. Potrebno je odmicati se od agresivnog trošenja i nagrđivanja prostora. Posebno nekontrolirane gradnje apartmana i kuća za odmor, od pretrpavanja plaža i atrakcija, od relativno siromašno profilirane, »tipske« ponude koja donosi ispodprosječnu potrošnju.
Upravljanje turizmom i njegovim razvojem za nas u Hrvatskoj je središnji problem i središnja tema. Nema dvojbe da je naša strateška orijentacija razvoj održivog turizma.

Da to ne bi ostala samo fraza, nužno će biti odgovoriti na pitanje koliko je turizma dovoljno. zatim početi upravljati prostorom, poreznom politikom, ljudskim resursima te se prilagođavati promjenama u ponašanju potrošača i tržišnim trendovima.

Preuzeto sa: novilist.hr / Autor: Branko Podgornik

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno