Hrvatska je u ljeto ušla s približno 52 tisuće zaposlenih radnika manje nego što ih je imala početkom srpnja 2019. godine i 37 tisuća nezaposlenih više. Manjak u državnoj blagajni dosegnuo je 17 milijardi kuna, što je bilo očekivano s obzirom na karantenu i lomove koje je ona izazvala. Naplata poreza smanjena je za pet milijardi kuna, a troškovi su porasli za sedam milijardi.
Hrvatska je imala dvostruki udar jer je potres u Zagrebu proizveo gotovo jednake materijalne gubitke kao i korona. Jesen je donijela pojačanu neizvjesnost i zbog drugog vala i straha od nekontroliranog širenja zaraze zbog kojega mnoge države uvode mjere koje ograničavaju kretanje stanovništva, čime automatski dolazi i do smanjene potrošnje, posebno turističke.
Dva su parametra u Hrvatskoj ugodno iznenadila, prvi je vezan uz industrijsku proizvodnju koja je u prvom dijelu 2020. na godišnjoj razini pala samo 3 posto, te turizam u kolovozu.
Guverner središnje banke Boris Vujčić smatra da će oporavak biti spor i izrazito neujednačen te se pretkrizna razina ekonomske aktivnosti vjerojatno neće dosegnuti još barem dvije godine. Jedino IT industrija solidno posluje i u razdoblju karantene, dok se građevina polako vraća.
Zima će svakako biti teška za ljude bez posla i obitelji sa smanjenim prihodima te oko tristo tisuća blokiranih građana jer je počelo odmrzavanje moratorija na ovrhe. More nepovoljnih događaja donekle razbija očekivani osjetniji priljev sredstava iz zajedničke europske blagajne.
I guverner Vujčić smatra da će veća raspoloživa sredstva iz EU popraviti životni standard i stabilnost gospodarstva, ali ona automatski neće jamčiti i bržu konvergenciju. Hrvatska godinama stagnira u odnosu na prosječnu razvijenost ostalih zemalja članica EU, piše Večernji list.
