EPIDEMIOLOŠKE mjere već su snažno udarile turizam i ugostiteljstvo, a u studenom je, pokazuju podaci državne statistike, došlo do znatnog pada broja zaposlenih u tim djelatnostima.
Prema podacima DZS-a, naime, na burzi rada je u studenom bilo prijavljeno 156.550 nezaposlenih, što je 2382 nezaposlena više nego u listopadu, kada je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo prijavljeno 154.168 građana u potrazi za poslom. U odnosu na listopad, broj nezaposlenih bio je veći 1.5 posto, a u odnosu na studeni prošle godine 1.6 posto.
Rad kafića najprije je ograničen, a potom su zatvoreni
Najveće smanjenje broja zaposlenih u studenom u odnosu na listopad zabilježeno je, pokazuju dalje podaci državne statistike, upravo u turizmu i ugostiteljstvu, čak 10 posto na mjesečnoj razini. To je, ističu makroekonomisti Raiffeisena u svojim dnevnim analizama, posljedica epidemioloških mjera koje se odnose na ugostiteljske objekte. Njima je, podsjetimo, najprije ograničen rad, a sada su i zatvoreni.
Kada se sve zbroji i oduzme, u studenom je porasla stopa nezaposlenosti pa je ona, prema podacima DZS-a, prošlog mjeseca iznosila 9.3 posto, dok je u listopadu iznosila 9.1 posto. Daljnji rast nezaposlenosti zbog zatvorenih ugostiteljskih i drugih objekata, kažu ugostitelji, može se očekivati i u narednim mjesecima, i to unatoč mjerama kojima država nastoji očuvati zaposlenost. Razlog je, objašnjava predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak, taj što se ugostitelji u ovoj godini suočavaju sa znatnim padom prometa i što više nemaju čime platiti radnike, posebno sada kada su drugi puta u ovoj godini ostali bez ikakvih prihoda, a ušteđevinu su, ako su je imali, potrošili tijekom godine, nastojeći spasiti poslovanje.
Medak: Ugostitelji su ostali bez prihoda, a ušteđevinu su potrošili pokušavajući spasiti biznise
“Ugostitelji pokušavaju sačuvati biznise i zadržati radnike, ali to je jako teško jer su ostali bez prihoda. Nekih većih otkaza u ugostiteljstvu sada nije bilo, ali mnogi ugostitelji su bili prisiljeni radnike prebaciti na 4000 kuna koje dobivaju od države, dok za isplatu ostatka plaće u ovakvim uvjetima jednostavno nemaju novca. Posljedica toga je da je dio radnika sam otišao”, upozorava za Index Medak.
Dodaje kako preciznih podataka nema, no procjenjuje da je pet do 10 posto zaposlenih u ugostiteljstvu posljednjih tjedana otišlo jer nije moglo živjeti od plaće koja im se svela na državnu potporu od 4000 kuna. Riječ je, procjenjuje, o 2000 do 4000 radnika. Ovdje treba reći da se svi ne prijavljuju na burzu rada: dio ih, kako pokazuju statistike, odlazi s tržišta rada, a dio i iseljava, iako znatno manje nego prije pandemije koronavirusa.
