Srijeda, 5 listopada, 2022

Od travnja do lipnja prošle godine potražnja za radnicima pala za oko 60 posto

Potražnja za radnicima prošle je godina pala za četvrtinu u odnosu na 2019., a veliki porast ne očekuje se ni u ovoj godini jer će se reaktivirati radna snaga koja je ostala zaposlena zahvaljujući Vladinim mjerama pomoći gospodarstvu. Iznimka će biti sektor graditeljstva koji će zbog obnove od potresa snažnije zapošljavati, a ovisno o sezoni, odnosno epidemiološkoj situaciji, i sektor turizma mogao bi imati povećanu potražnju za radnicima.

“U 2020. godini poslodavci su putem HZZ-a tražili 164.760 radnika, što je bilo 26,5 posto manje nego prethodne godine. Osobito snažno smanjenje potražnje za radom bilo je od travnja do lipnja kada je potražnja pala za oko 60 posto. No, tijekom ljeta osobito, ali i krajem godine, pad potražnje bio je znatno blaži, od rujna do prosinca oko 15 posto. To znači da se stanje stabilizira, pa je s rješavanjem epidemije i završetkom zime realno očekivati da će se potražnja normalizirati, zajedno s gospodarskim oporavkom”, istaknuo je glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić, uz napomenu da je održanje razine zaposlenosti u 2020. godini ostvareno na izvanrednim osnovama (radnici koji nisu radili zbog zabrane rada, ali su ostali zaposleni zbog Vladinih subvencija plaća), što je rezultiralo smanjenjem produktivnosti.

“Stoga u ovoj godini s gospodarskim oporavkom ne treba očekivati snažniju potražnju za radom jer će se taj dio radno nekorištenih zaposlenika iz 2020. reaktivirati te poslodavci neće imati potrebu snažnijeg zapošljavanja novih radnika. Izuzeci će biti građevinski sektor koji je i u 2020. imao rast potražnje za radom zbog potresa te sektor turizma, ovisno o inozemnoj potražnji, odnosno suzbijanju epidemije”, pojasnio je Savić dodavši kako bi turizam mogao dijelom povući i druge sektore koji imaju veće sezonsko zapošljavanje na temelju turističkih kretanja, primarno trgovinu.

Očekivano trajanje života povećalo se za 1,6 godina

Problemi domaćeg tržišta rada povezani su s negativnim demografskim trendovima poput negativnog prirodnoga kretanja stanovništva s jedne strane te negativnog salda migracija s druge. Prosječna dob stanovništva u posljednjih osam godina povećana nam je za 1,8 godina, dok se očekivano trajanje života povećalo za 1,6 godina. To je snažan ograničavajući čimbenik potencijalnog rasta gospodarstva koji se trenutno najviše manifestira u radno intenzivnim djelatnostima niže tehnološke složenosti.

Kako demografske projekcije pokazuju negativna kretanja te smanjenje broja stanovnika na oko 3,8 milijuna već 2030. godine, nedostatak radne snage i dalje će se, osobito kod nekih djelatnosti, morati primarno rješavati uvozom koji je ukidanjem kvota potpuno liberaliziran. Savić naglašava kako dio rješenja moramo tražiti i u reaktivaciji ekonomski neaktivnoga radno sposobnog stanovništva (kojeg je bilo 871.000 tijekom prva tri kvartala 2020.), odnosno povećanju stope aktivnosti koja je u Hrvatskoj među najnižima u EU.

“U prva tri kvartala 2020. stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 66,9 posto, a ukupnog stanovništva tek 51,7 posto, što znači da je tek nešto više od polovine stanovništva bilo ekonomski aktivno. S druge strane, da bi se smanjio negativni utjecaj ekonomskih migracija radno sposobnog i mladog stanovništva u ostale članice EU-a, potrebno je što brže gospodarski konvergirati prosjeku Europske unije, odnosno postići rast kvalitete života u Hrvatskoj. Stoga se aktivne politike tržišta rada u narednom desetljeću trebaju usmjeriti na mlade, teže zapošljive skupine i ekonomski neaktivni dio stanovništva, ali i posvetiti se rastu produktivnosti rada”, smatra Savić.

Prema indeksu ljudskoga kapitala Svjetske banke Hrvatska se nalazi na 32. mjestu od 174 države te pokazuje da će danas rođeno dijete u Hrvatskoj nakon završenog obrazovanja dosegnuti 71 posto svoje maksimalne produktivnosti.

Iako je takav položaj bolji od dijela usporedivih država srednje i istočne Europe, on pokazuje da postoji velik prostor za poboljšanje kvalitete ljudskoga kapitala, koji se provodi obrazovanjem te napretkom tehnologije. Tehnološki napredak osobito je važan u okolnostima nedostatka radne snage i negativnih demografskih projekcija jer omogućuje rast produktivnosti.

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno