Novi lockdown Hrvatska neće izdržati. Gospodarstvo bi potonulo u duboku recesiju

17
Očuvanje

DOK Hrvatska iz dana u dan obara nove rekorde po broju zaraženih koronavirusom, u poslovnoj zajednici raste strah od uvođenja novih mjera koje bi na mala vrata ponovno uvele lockdown. Domaći poslovnjaci pritom upozoravaju kako novo zaključavanje gospodarstva najveći dio hrvatskih tvrtki ne bi preživio, a hrvatsko bi gospodarstvo potonulo u vrlo duboku recesiju. 

Valja reći kako nitko od domaćih poslovnih ljudi s kojima smo razgovarali zasad ne očekuje reprizu karantene kakvu smo imali na proljeće. Uostalom, čini se da novi lockdown nije opcija ni za vladu, barem ne u ovom trenutku. No poduzetnici pušu i na hladno.

Sve veći broj oboljelih od koronavirusa u kombinaciji s oštrim mjerama koje provode druge europske zemlje u njima budi bojazan da bi i u Hrvatskoj na dnevni red, prije ili kasnije, moglo doći novo zaključavanje gospodarstva. Ili barem daljnje postroživanje mjera koje, po njima, predstavljaju “puzajući lockdown”, onaj koji nije proglašen, ali koji tvrtkama onemogućuje ili znatno otežava rad, što se upravo događa u ugostiteljstvu. 

Vlada mora osigurati gospodarstvu da diše

Stoga od vlade traže da balansira između potreba gospodarstva za opstankom u uvjetima zdravstvene i ekonomske krize i zaštite zdravlja građana. Također, nadaju se da će vlast dodatno financijski poduprijeti tvrtke. 

“U ovakvoj situaciji je sve moguće, broj oboljelih raste i sve su opcije otvorene. Ne očekujem novi lockdown, iako ne isključujem ni tu mogućnost, već mislim da će se prije odlučiti na varijantu parcijalnog lockdowna, odnosno uvođenja pojedinih njegovih elemenata. No moram reći da naše gospodarstvo ne bi izdržalo novi lockdown, jedva smo izdržali onaj prošli. Naše tvrtke ne bi izdržale nova dva mjeseca karantene, a kamoli nešto duže od toga”, upozorava za Index suosnivač i predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas. 

Dodaje i kako nedavno usvojene mjere za ugostiteljski sektor u praksi znače propast za brojne kafiće i restorane. Istodobno, napominje, dvojbeno je kakve će biti koristi od toga za zdravlje nacije, budući da će se ljudi i dalje okupljati i sastajati, samo ne više u ugostiteljskim objektima, nego u privatnim stanovima ili, kao što je sada slučaj, pred HNK-om.

Zbog toga Bujas smatra da bi vlada trebala naći način kako očuvati zdravlje građana u korona-uvjetima i istodobno gospodarstvu omogućiti da diše. 

Smrt hrvatskog gospodarstva

“Može se povući usporedba s roditeljima s djecom koji prelaze prometnu cestu i drže djecu za ruku. Svi znaju da je opasno, ali i da cestu moraju prijeći. Ta cesta je koronavirus. I nama treba lider koji će nas prevesti preko takve ceste”, slikovito pojašnjava Bujas. 

Pritom napominje kako treba naći načina da se zaštiti najugroženiji dio stanovništva – stariji i bolesni – dok ostalima treba omogućiti da žive koliko-toliko normalno u korona-uvjetima. To novo normalno svakako podrazumijeva održavanje higijene, nošenje maski, korištenje dezinficijensa i fizički razmak. Ipak, ne podrazumijeva prestanak ekonomskih aktivnosti ili njihovo svođenje na minimum. 

“Novi lockdown bi predstavljao smrt hrvatskoga gospodarstva u roku od dva ili tri mjeseca. Uslužni sektor bi prvi propao”, ističe Bujas. 

Ugroženi najmoprimci

Prvi čovjek Ceha frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore Boris Lukovnjak kaže da ni frizeri ne bi izdržali novo zaključavanje gospodarstva. Dodaje kako se frizeri, otkako su ponovno otvorili vrata svojih radnji, ionako pridržavaju strogih epidemioloških pravila, poput ograničenog broja klijenata, prethodnih najava, nošenja maski i dezinfekcije pribora i prostora. 

“Novi lockdown ne bismo izdržali, mnogi se još oporavljaju od onog prethodnog. Posebno bi bili ugroženi oni koji imaju u najmu prostore u kojima rade”, poručuje za Index Lukovnjak.

Ograničenja koja uvode druge europske zemlje problem su i hrvatskim tvrtkama   

Od nove karantene, ili pojedinih njenih elemenata, strahuju i izvoznici. Upozoravaju kako će im već i ograničenja koje uvode druge zemlje, poput policijskog sata, zabrane kretanja iz mjesta prebivališta bez propusnice ili ograničavanja rada, poremetiti poslovne planove. Uz to napominju kako je u posljednje vrijeme evidentno postupno zatvaranje nacionalnih ekonomija, što im sve onemogućuje izvoz. 

Hrvatska, dodaje, po dosad donesenim mjerama spada u krug europskih država s najliberalnijim mjerama, s obzirom na to da nije pribjegla jako strogim ograničenjima kojima su pribjegle druge države – od Slovenije i Njemačke pa do Francuske i Velike Britanije. Stoga je izgledno da će i Hrvatska, ako se nastavi ovakav brojčani niz zaraženih koronavirusom, morati pribjeći strožim mjerama. Kao najizglednije navodi zabranu okupljanja ili ograničavanje broja ljudi koji se mogu naći na jednom mjestu, ograničenja vjerskih okupljanja i ograničenja u prometu s Bosnom i Hercegovinom, dok otvorenim ostaje mogućnost uvođenja nošenja maski i na otvorenom, što su neke europske zemlje već propisale. 

Nerealne početne procjene

“I dalje nitko ne očekuje lockdown kakav smo imali na proljeće, ali s ovakvim brojkama on se više ne može više isključiti. U svakom slučaju, ovo je novi udar na ekonomiju. Teško je reći kakav će taj udar biti jer će ovisiti o koronavirusu i mjerama koje će se donositi, ali treba reći da u pitanju više nije samo ova nego i sljedeća godina, posebno turistička sezona“, upozorava Lovrinčević. 

Dodaje i kako se ranije procjene da će koronakriza kratko trajati i da će oporavak početi u drugoj polovici ove godine sada pokazuju nerealnima. Iako smo u trećem ovogodišnjem tromjesečju zbog kakve-takve turističke sezone imali svojevrsni oporavak gospodarske aktivnosti, posljednji ovogodišnji kvartal izgleda prilično sumorno, s velikim izgledima da ćemo ga zaključiti s minusom, dok je u prvom kvartalu sljedeće godine, iz sadašnje perspektive, pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) izvjestan. Velike su, dakle, šanse, zaključuje Lovrinčević, da nas čeka recesija s dvostrukim dnom, dok oporavak u sljedećoj godini visi u zraku i ovisi o cjepivu.