Iako je iza nas već skoro godina i pol dana prilagodbe na život s koronavirusom, epidemiološka situacija je znatno bolja, a imamo i cjepivo, vjerujemo kako će nautički turizam ponoviti prošlogodišnji uspjeh i još jednom pokazati kako je iznimno važan dio ukupne hrvatske turističke ponude. Nautički turizam po svojim prihodima, odnosno dijelom prihoda od oko 30 posto direktno pridonosi razvoju drugih selektivnih oblika turizma poput eno-gastronomskog, a posebno je važan za rezultate koji se ostvaruju u pred i posezoni.

Hrvatska ima najveću charter flotu na svijetu, oko 4 500 plovila, i da je potrošnja nautičkih turista gotovo dvostruko veća od prosječne odnosno, prema posljednjem TOMAS istraživanju, charter gost dnevno troši 183 eura.

Ono što je nama prijeko potrebno, govori potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, je progovoriti o ključnim problemima konkurentnosti hrvatskog nautičkog turizma. O budućnosti, o novoj strategiji hrvatskog turizma koja s jedne strane treba osigurati održivi razvoj nautičkog turizma uz očuvanje naše obale i mora, a s druge strane otkloniti prepreke, posebno one administrativne, zakonske, za snažnije investiranje i konkurentnost ovog sektora.

AD

Pravovremena reakcija

Vlada RH je pravovremeno reagirala i zahvaljujući njenim kriznim mjerama, očuvali smo likvidnost i radna mjesta. S druge strane, nautičke tvrtke trenutno su „na aparatima“ i nemaju dovoljno sredstava za ulaganja u razvoj pa nam prijeti zastarijevanje i opadanje kvalitete. Marinama je pak pretpostavka daljnjeg razvoja preobrazba u „plutajuće morske resorte“ i udaljavanje od funkcije parkinga za brodove.

„Preduvjet tome je novi Zakon o pomorskom dobru odnosno njegove izmjene kojima bi se riješila i pravna nesigurnost i neizvjesnost koju imaju postojeći koncesionari, ali i stvorili preduvjeti za nove investicije i razvoj te povećanje kvalitete usluge“, objašnjava potpredsjednik HGK. Ne smijemo zaboraviti ni na jedan mali, ali standardima kvalitete iznimno atraktivan segment nautike, male brodare i mini kruzere koji su pretrpjeli ogromne štete zbog ovisnosti o avio destinacijama. Za njih u budućnosti moramo riješiti infrastrukturu koja ne prati njihove potrebe, od remonta do novih vezova i luka.

Hrvatska ima više od 30 000 km² obalnog mora, 1244 otoka, hridi i grebena i Hrvatskoj je nautički turizam, osim što je turizam visoke dodane vrijednosti koji produljuje sezonu, prirodno predodređenje. I zato ne smijemo propustiti jedinstvenu priliku koja je pred nama, piše Jutarnji list.

Održivi turizam

Nautički se turizam uklapa u definirane reformske ciljeve Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026. u kontekstu promjene strukture smještajnih kapaciteta, smanjenja sezonske i teritorijalne koncentracije i održivog otpornog turizma koji ima visoke neizravne učinke i prihod.

„Čak 2,2 milijarde kuna ide sektoru turizma iz NPOO-a. HGK surađuje na izradi programskih dokumenata, od čega 96% kroz ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava što je pozitivno jer turističke tvrtke nisu spremne nakon Covid-kredita i kamata po moratorijima na leasinge i postojeće investicijske kredite, ulaziti u nova zaduživanja, a ni u investicije u zeleno i digitalno koje će tražiti visok postotak njihovog sufinanciranja“, poručio je potpredsjednik Kovačević.

Želiš sve najvažnije vijesti na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj Pregled dana svaki dan u 14.30.

Please wait...

Thank you for sign up!

AD
IZVORJutarnji list/novac.hr