Od pojave pandemije koronavirusa, zbog ograničenja putovanja, trpi cijeli turistički sektor, izuzetno važan za hrvatsko gospodarstvo. Najveći pad prometa bilježe turističke agencije, organizatori putovanja i druge rezervacijske usluge povezane s ovom djelatnosti. Na životu ih održavaju državne mjere za očuvanje radnih mjesta, odnedavno i mjere za obeštećenje ugroženih gospodarskih djelatnosti, a na nedavno održanoj sjednici Turističkoga poslovnog vijeća HGK najavljeno je da će se djelatnost putničkih agencija uvrstiti u mjeru nadoknade fiksnih troškova, što podrazumijeva troškove poput najamnine, režija i komunalnih davanja.
Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain u razgovoru za Privredni kaže da članice Udruge, iako na izdisaju, nisu stavljale ključ u bravu, već da su započele s rasprodajom svega što imaju kako bi ostale likvidne i mogle dočekati prve goste.
Odnedavno Vadine mjere za obeštećenje ugroženih gospodarskih djelatnosti uključuju i turističke agencije. Koliko će to pomoći agencijama i je li mjera došla prekasno?
Vlada je najavila dodatne mjere tj. pokrivanje fiksnih troškova, ali, nažalost, još uvijek nemamo službenu potvrdu. U svakodnevnom smo kontaktu s našim resornim ministarstvom i ministricom Brnjac, čiju apsolutnu podršku imamo te se nadamo da će ovaj tjedan doći i službena potvrda dogovorenih mjera. U situaciji kada turističke agencije nemaju nikakve prihode, ova mjera će nam mnogo značiti i sigurno nam olakšati dočekivanje prvih gostiju i prvih organiziranih putovanja.
Prema podacima Porezne uprave i Državnog zavoda za statistiku, prosječan pad u djelatnosti turističkih agencija tijekom 2020. bio je iznad 85 posto. Imate li podatke o gašenju putničkih agencija u posljednjih godinu dana?
Realan pad prometa još je veći jer kada bismo iz prihoda izbacili sredstva koja su agencije uprihodile prodajom svojih pokretnina i nekretnina, taj bi pad bio oko 90 posto. Unatoč ogromnom padu još se ni jedna članica UHPA-e nije ugasila. Turističke agencije većinom su male obiteljske tvrtke i vlasnici će na sve načine pokušati opstati. Velik je broj naših članica, da bi opstao, do sada započeo s prodajom svojih pokretnina i nekretnina i na taj način ostao likvidan.
Prema informacijama koje stižu od vaših članica, postoji li interes za putovanja tijekom proljeća i ljeta?
Interes za putovanja postoji, ali dok god su na snazi restrikcije, dok ne postoje jasni protokoli, teško je organizirati bilo kakvo putovanje. Određen broj naših klijenata koristi se našim uslugama i putuje unutar Hrvatske, a mali dio i izvan granica. Nažalost, te brojke su male i na tome je teško temeljiti poslovanje. Naravno, sve nas raduje kada vidimo da se neka grupna putovanja brzo popune i da ljudi imaju veliku želju za putovanjima.
Pojavom pandemije koronavirusa pojavili su se i novi trendovi u putovanjima. Koliko će sve to promijeniti rad putničkih agencija?
Sigurno je da će se trendovi mijenjati i da će se putničke agencije morati prilagoditi. U ovom trenutku teško je govoriti o trendovima jer većina agencija brine se na koji način opstati. U poslovanju putničkih agencija uvijek se bilo bitno prilagođavati i brzo reagirati, a sada će ta brzina prilagodbe biti posebno izražena.
Agencije će putnicima morati vraći novac
Više od 30 milijuna kuna koje su hrvatski građani uplatili za turističke aranžmane još uvijek se nalazi na žiro-računima putničkih agencija, hotela i aviokompanija… Hrvatska u rješavanju ovog problema nije postupila u skladu s preporukama Europske komisije i zbog toga je među trima članicama EU-a protiv kojih je pokrenut postupak. Zašto smo se našli u ovoj situaciji, tko nije na vrijeme reagirao i kako će se to riješiti?
Prošle godine početkom pandemije COVID-a 19 Vlada RH je promjenom Zakona o pružanju usluga u turizmu spasila od bankrota velik broj putničkih agencija, a samim time i zaštitila potrošače. Da tada Vlada nije napravila izmjene zakona, agencije bi bankrotirale, a putnici ostali bez uplaćenih sredstava. Nažalost, uplaćena sredstva nisu na računima agencija, nego na računima naših partnera po cijelom svijetu. Agencije ne mogu doći do tih sredstava jer naši partneri još uvijek taj isti novac ne vraćaju i tu leži glavni problem. U ovom slučaju Hrvatska je napravila sve da zaštiti svoje poduzetnike i svoje građane, te smo im zahvalni na tome. Trenutno je u saborskoj proceduri Zakon o pružanju usluga u turizmu, a nakon izglasavanja promjena zakona, hrvatskim će građanima moći biti vraćena uplaćena sredstva. Putničke agencije još su jednom u ovoj pandemiji pred velikim izazovom jer će, unatoč tome što ne rade, morati naći sredstva koja će vratiti svojim putnicima. Nažalost, to za nas znači dodatno zaduženje kod banaka, a jedina olakšavajuća okolnost jest to što nam je Ministarstvo turizma i sporta omogućilo zaduživanje uz 100-postotno jamstvo države.
Brojnim građanima koji su izabrali vaučere u sljedećih nekoliko mjeseci istječe rok u kojem ih moraju iskoristiti. Kako je epidemiološka situacija još uvijek nepovoljna, testovi skupi, a cijepljene nedostupno, putovati se još ne može. Što će biti s tim vaučerima?
Svi građani koji su izabrali vaučere, a nisu ih uspjeli iskoristiti, mogu ih produžiti i iskoristiti do kraja godine. U travnju bi na razini EU-a trebali biti doneseni protokoli te bi se na taj način olakšala putovanja. Dio građana u našim agencija i dalje ž eliputovati i ne traži nužno povrat novca uplaćenih za putovanja.
Hoće li zbog svega građani izgubiti povjerenje u putničke agencije?
Nema razloga da se gubi povjerenje u putničke agencije jer većina njih radi u skladu sa zakonom, a uz to agencije su cijelo ovo vrijeme u kontaktu sa svojim klijentima. U svakoj djelatnosti, pa tako i kod putničkih agencija, postoje oni koji nisu korektni prema klijentu i, nažalost, takvi kvare sliku.