Slavoniji i Baranji najbolji primjer može biti susjedna Mađarska. Ta isključivo kontinetalna i panonska zemlja, koja realizira 40 posto europskog dentalnog turizma te zemlja u kojoj se četvrtina ukupnog turizma odvija u spa i wellness hotelima.
Izvor: SBplus.hr
S obzirom na veliki broj nekadašnjih stanovnika Slavonskog Broda i okolice koji već desetljećima čine hrvatsku dijasporu u Europi i „preko bare”, brodski su liječnici, posebice stomatolozi, već naviknuli najviše raditi ljeti kada većinu njihovih pacijenata čine upravo ti „povratnici” koji obilazak domovine i obitelji iskoriste kako bi jeftinije prošli u medicinskim troškovima.
Naime, novim se zakonom turističkim agencijama prvi put nudi mogućnost ponude paketa zdravstvenih usluga u specijalnim bolnicama, lječilištima ili privatnim poliklinikama. Prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije, briga o zdravlju postat će najjača svjetska industrija.
Do kraja veljače trebao bi konačno biti predstavljen novi projekt – panonski klaster zdravstvenog turizma. U klaster je ušlo deset članova, i to s ciljem stavljanja Slavonije i Baranje na kartu poželjnog zdravstveno-turističkog odredišta. Riječ je o prvom takvom klasteru u ovom dijelu Hrvatske.
Cilj je ljude privući da dođu na zdravstveni tretman, potom ostanu i prošetaju Slavonijom i dobro se zabave i odmore. Često čujemo kako mnogi Slavonci nikada nisu posjetili Jadran, ali ja postavljam pitanje koliko ljudi s mora nikada nije posjetilo istočni dio hrvatskog kontinenta.- komentirala je predsjednica klastera, Zrinka Vlašić.
Slavonski gosti dosad su se najčešće liječili u privatnim poliklinikama čije su usluge višestruko manje nego u državama u kojima žive.
Mahom je riječ o ljudima čiji su korijeni u ovome kraju. Sada dolaze i zbog povoljnijih cijena dentalnih usluga. Najčešće izrađuju krunice, čija se cijena kreće od 1200 do 2500 kuna, ili ugrađuju implantate za 5000 kuna. Pacijenti nikada ne dolaze sami, nego u pratnji, pa je odlična ideja udružiti se s restoranima i hotelima preko klastera i pacijentima ponuditi kompletnu turističko-zdravstvenu uslugu – zaključuje dr. Josip Čes.
Slavoniji i Baranji najbolji primjer može biti susjedna Mađarska koja realizira 40 posto europskog dentalnog turizma. Mađarska je zemlja u kojoj se četvrtina ukupnog turizma odvija u spa i wellness hotelima.
Zanimljiv je podatak kako Hrvatska u wellnessu zapošljava oko 16,6 tisuća ljudi. Mađarska zapošljava 5 puta, a Austrija čak 10 puta više ljudi.
Cilj je ljude privući da dođu na zdravstveni tretman, nakon kojega će se u Slavoniji moći dobro odmoriti. Bilo da se radi u boravku u prirodi ili luksuznim tretmanima u zatvorenom, Slavonija će svakako imati što ponuditi turistima-pacijentima.
Iskoristi li pametno sve svoje stručne potencijale i prirodne ljepote, zdravstveni bi je turizam uistinu mogao dignuti na noge.
