Hoće li ovogodišnji gradski proračun izdržati aktualnu financijsku krizu u kojoj se nalazi Dubrovnik i hoćemo li 2020. završiti u minusu?
Grad Dubrovnik bio je prvi hrvatski grad koji je pravodobno, još u ožujku, prepoznao i najavio kako je osim zdravstvene krize uzrokovane koronavirusom pred nama i ona financijska, koja će biti jednako snažna i utjecat će značajno na financije Grada Dubrovnika. Unatoč proračunskom manjku od 200 milijuna kuna, zadržali smo stabilnost. To smo uspjeli isključivo odgovornim gospodarenjem javnim financijama. Mjere štednje uveli smo odmah od travnja, za sve projekte koji su bili ugovoreni osigurali smo redovno financiranje, a u nove projekte, osim ako nisu bili financirani iz fondova Europske unije, nismo ulazili. Stoga sa zadovoljstvom mogu reći da, iako smo zasigurno financijski najviše pogođen grad u Republici Hrvatskoj, sve obveze uredno financiramo te još nismo „ušli u minus“ i radimo sve da do toga niti ne dođe.
Kako se ‘drže’ gradske tvrtke i ustanove, hoće li biti ‘rezanja’ troškova i smanjenja plaća ?
Još u travnju smo donijeli odluku o smanjenju plaća službenicima Grada Dubrovnika, djelatnicima u javnim ustanovama i društvima čiji izvor financiranja je primarno Grad Dubrovnik. Očekivano, dvije najpogođenije tvrtke su Libertas Dubrovnik i Čistoća Dubrovnik. Obje navedene tvrtke se jako dobro drže i vjerujem da će vas začuditi, ali one su financijski u puno boljem i stabilnijem stanju sada, usred korona krize, nego što su bile 2017. godine kada smo preuzeli odgovornost za navedena društva.
Kakav ćete proračun za 2021. predložiti Gradskom vijeću? Hoće li on biti ‘posložen’ kao razvojni ili će mu glavna značajka biti ‘krpanje’ gubitaka iz ove godine?
Kada odgovorno planirate i promišljate, nema potrebe za krpanjem rupa. 2021. godina je izborna godina, naši sugrađani su naučili da upravo u to vrijeme otpočinju neke investicije, užurbano se asfaltira i slično, kao predizborni folklor. No, gradska uprava kojom sam ja na čelu nije sjedila prekriženih ruku da bi se aktivirala pred izbore, nego smo odgovorno svakodnevno radili već pune 3 i pol godine, a to građani i prepoznaju. Toliko realiziranih projekata je iza nas, a vrijedi istaknuti završene projekte poput pročistača za vodu, škole Montovjerna, vrtića „Palčica“ 2, vrtića „Mala kuća“ u Mokošici, igrališta Gospino polje, ceste Most dr. Franjo Tuđman – Pobrežje, stanova za mlade Mokošica. Svakako treba istaknuti i osigurano financiranje te započet proces nabave za izvođenje radova proširenja i uređenja Lapadske obale. Predano smo radili i na pripremi projektne dokumentacije za nove projekte. Dakle, uskoro ćemo imati cijeli niz građevinskih dozvole za velike kapitalne razvojne projekte poput doma umirovljenika ispod Opće bolnice, ceste Tamarić u Mokošici, nove škole u Mokošici, vrtića u Solitudu, stanova za mlade u Solitudu, sportske dvorane u Orašcu, boćarske dvorane u Komolcu, a svi ti projekti bit će spremni za prijavu na europske fondove. Prije četiri godine smo govorili kako ćemo otkriti europske fondove, a uskoro ćemo, vjerujem, zabilježiti prvih milijardu kuna povučenih iz EU fondova. Na takav način se odgovorno ponašamo prema Gradu i gradskom proračunu.
Najavljuje se oporavak kruzing turizma, govori te kako bi Dubrovnik mogao postati matična luka. Kada i u kojoj mjeri možemo očekivati njihov povratak kruzera od kojih je živjelo mnogo ljudi, od suvenirnica, agencija, prijevoznika, vodiča…
Kao što znate, prije dvije godine uspostavili smo partnerske odnose s CLIA-om, globalnom organizacijom čije su članice sve velike cruise kompanije. Upravo zahvaljujući tom odnosu vjerujemo da će Dubrovnik igrati vrlo važnu ulogu prilikom reaktivacije putovanja. Kompanija Viking Cruises ovaj tjedan je javnosti predstavila prvi laboratorij za korona virus na brodu i upravo ta kompanija će vrlo skoro najaviti početak putovanja s home portom iz Dubrovnika. Prvi polazak iz Dubrovnika trebao bi biti 8. siječnja 2021., naravno uz uvjet da se epidemiološka situacija u našem Gradu i Republici Hrvatskoj popravi.
Kako vidite iduću godinu u smislu naše glavne gospodarske grane, turizma?
Iduća godina će biti vrlo zahtjevna. Svjedoci ste da smo u ovoj godini, u trenutcima kada smo vidjeli da neće biti nekih značajnijih dolazaka, sve naše aktivnosti usmjerili prema 2021. godini i prema ključnim emitivnim tržištima Velike Britanije i SAD-a. Imali smo javljanja za ABC News tri dana uživo iz Dubrovnika, a CNN, BBC, Telegraph i mnogi drugi prenosili su pozitivne priče o Gradu, a prije par dana u Dubrovnik je došao i poznati američki novinar i dobitnik EmmyjaPeter Greenberg, koji će kroz svoju iznimno popularnu emisiju TravelDetective ispričati pozitivnu priču o Gradu. Nadalje, ne manje bitna su i sva ova filmska snimanja koja smo imali proteklih dva mjeseca gdje zasigurno dolazak NicolasaCagea predstavlja još dodatni marketing Dubrovnika, posebno na UK i USA tržištima. Dakle, ako zdravstvene prilike dopuste povratak turističkih aktivnosti ja sam uvjeren kako će Dubrovnik sigurno biti jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija, jer interes za našim gradom je u istinu iznimno velik.
Dubrovčani se mogu provozati proširenom dionicom stare ceste koja će biti nastavak nove dionice koja se gradi od Mosta dr. Franje Tuđmana. Kad ćemo moći do Gornjih sela s Mosta i kada će se širiti cesta prema Petrovu selu?
Godinama smo isticali kako bi se upravo izgradnjom ceste Most dr. Franja Tuđmana – Pobrežje omogućilo širenje Grada prema Gornjim selima. Ovom cestom područje Gornjih sela postat će poželjno za mnoge mlade obitelji, te istovremeno osigurati i razvijanje raznih gospodarskih zona. Samim početkom izgradnje ceste prema Pobrežju dobili smo cijeli niz upita gospodarstvenika koji žele upravo na Pobrežje premjestiti svoje tvrtke. Međutim, tu treba biti vrlo oprezan i planski pristupiti cijelom području. Ne smijemo pogriješiti i stvoriti područje koje neće biti dodatna vrijednost Gradu Dubrovniku. Izgradnjom ceste do Pobrežja nismo završili posao, u tijeku je projektiranje ceste od Osojnika prema mjestu Ljubač. Upravo ta cesta će konačno spojiti Gornja sela s Gradom adekvatnom dvotračnom cestom koja će osigurati da Gornja Sela ponovno počnu živjeti punim plućima te da naši mladi sugrađani upravo tu pronađu mjesto za svoje obitelji. Koliko je cesta Most dr. Franja Tuđmana – Pobrežje važna, vidjet će se u budućnosti, kad krenenemo u realizaciju još jednog iznimno važnog projekta, ceste Pobrežje – Nova Mokošica. Tom cestom osigurat ćemo bržu i sigurniju cestovnu komunikaciju Mokošice s Gradom, a postojeću cestu ćemo značajno rastaretiti. Naš cilj je taj projekt završiti do 2024. godine.
Predstavljena je trasa buduće autoceste do Dubrovnika. Utječe li to na planove za brzu cestu do Čilipa, a posebice na dionicu iznad vodocrpilišta u Komolcu kojoj se Grad protivi?
Podržavam izgradnju autoceste do Dubrovnika, smatram da je to ovaj Grad zaslužio, ali nikako ne podržavam izgradnju brze ceste preko izvorišta Omble. Smatram da treba koristiti drugi pravac, prelazak preko mosta dr. Franja Tuđmana s nastavkom poviše Sustjepana, Čajkovića pa prema naselju Brgat. Izvorište Omble previše je vrijedno da bi preko njega provlačili još jednu cestu i time u potpunosti uništili vizure Rijeke Dubrovačke. Područje Rijeke se nažalost devastira posljednjih 70 godina i vrijeme je da mu vratimo stari sjaj, a ne da ga trajno uništimo. Upravo zato nikad, ističem – nikad, neću biti suglasan da preko Omble prođe još jedan most.
Nedavno je dobivena i uporabna dozvola za prvu fazu sanacije odlagališta otpada Grabovica. No, s obzirom da još nema naznaka početka gradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom, gdje ćemo nakon zatvaranja Grabovice sa smećem?
Grabovicu se vrlo često znalo spominjati kao veliki problem, ali se tim problemom nitko previše nije želio baviti. Mi smo se odlučili uhvatiti ukoštac i s tim. Sad je Grabovica nakon završetka prve faze sigurno odlagalište koje ničim neće utjecati na daljnje smanjenje kvalitete života naših sugrađana. Kapacitet Grabovice će se popuniti u iduće dvije godine i ako do tada ne bude gotov Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije nažalost bit ćemo primorani otpad s područja grada Dubrovnika i susjednih općina odvoziti u jedan od centara na području Republike Hrvatske. Ono što je pozitivno jest činjenica da će do tada Pelješki most biti otvoren tako da nećemo imati problema prilikom prelaska državne granice. Od samog početka mandata uspješno smo se nosili s problemima i kako koji problem bi se pojavio tako smo ih, sve do jednog i riješili. Nismo se bavili pričanjem priča, nego smo, korak po korak, sve to rješavali.
Kao jedan od najvećih i najskupljih projekata u povijesti grada najavljuje se Aglomeracija Dubrovnik kroz koji bi se trebali riješiti svi problemi vodoopskrbe i odvodnje. Kada će krenuti realizacija i u kojim fazama?
Na početku mandata projekt Aglomeracije Dubrovnik se nalazio u takvoj fazi da smo bili pred zaustavljanjem. Od tada do danas dosta toga smo napravili i došli pred sam kraj. Resorna ministarstva dala su zelena svjetla i još čekamo stav Europske komisije da možemo ići u realizaciju ovog projekta od životne važnosti za Grad. Svjedoci smo da svake godine sve više problema imamo s fekalijama koje zagađuju more. Naši sugrađani su s pravom ljuti, međutim nitko se ne pita koji je uzrok, a uzrok je izgradnja stambeno-poslovnih objekata, brzi razvoj grada koji nije pratio razvoj infrastrukture. Tako danas imamo uređaj za obradu otpadnih voda u brdu Petka koji je zastario i bez kapaciteta obraditi ni postojeći kanalizacijski sustav. A budućnost nam donosi spajanje svih objekata na području grada Dubrovnika na kanalizacijsku mrežu. Upravo u ovim trenutcima gradimo gotovo 30 kilometara dugu kanalizacijsku mrežu koja obuhvaća područje Mokošice, Štikovice, Zatona i Orašca, a ujedno i kanalizacijsku mrežu na otoku Lopudu. Kada sve to uzmete u obzir, jasno je da nam je glavni prioritet u projektu Aglomeracije upravo novi uređaj za obradu otpadnih voda koji će se nalaziti u brdu Petka i konačno riješiti sve naše probleme s izlijevam kanalizacijskog sustava u podsustavima Lapad, Batala, Pile, Sustjepan i Mokošica.
Dubrovnik je nedavno dobio prvu novu školu još od početka osamdesetih prošlog stoljeća, OŠ Montovjernu. Najavili ste još jednu novu školu, onu u samom Gradu. Dokle je stigao projekt?
Želio sam do kraja mandata izgraditi dvije osnovne škole. To neće biti moguće, ali s obzirom da smo pri kraju izrade dokumentacije za školu u povijesnoj jezgri, vjerujem da ćemo početkom iduće godine raspisati i natječaj za radove. Problemi koje smo imali, od stanara koji se nalazio u tom objektu pa do činjenice da školu moramo smjestiti u prostor u povijesnoj jezgri na koji moramo primijeniti sve moderne pedagoške standarde, oduzeli su nam vrijeme. Ali ako gledate kroz povijest, gradonačelnici se prepoznaju po građevinama koje su realizirali u svom mandatu, a škole su nešto na što ću ja biti jako ponosan. Dakle, do kraja mandata izgrađena je OŠ Montovjerna, započeta izgradnja OŠ Marina Getaldića i dobivena građevinska dozvola za OŠ Mokošica. To je cilj, a siguran sam da ćemo ga i postići.
Jedan od najvećih dubrovačkih problema su premali kapaciteti postojećih domova umirovljenika. Kada će se to riješiti?
Dom umirovljenika u Gružu započet ćemo graditi, vjerujem, do kraja ove godine, dok za dom umirovljenika ispod Opće bolnice Dubrovnik završavamo prostorno-plansku dokumentaciju i očekujemo građevinsku dozvolu u prvoj polovici iduće godine. Tad ćemo biti spremni za izgradnju. Trebat će osigurati financiranje a mi tu opet vidimo priliku u europskim fondovima. Naša ekipa iz Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju je sad odlično obučena i vjerujem da će uspješno povući sredstva za izgradnju doma, jednako kao što su to napravili i u brojnim drugim projektima koje smo do sada realizirali.
