Vujčić: BDP će se na razinu iz 2019. vratiti tek 2022.
Nema sektora koji epidemija izazvana koronavirusom nije zaljuljala, pa tako i financije. Manje se investira, manje troši. No oporavak i bolja vremena morat ćemo pričekati. Na pitanje koliko ćemo morati čekati na ta bolja vremena u Dnevniku HTV-a odgovorio je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Vujčić kaže da su dva razloga za optimizam.
– Prvi je taj da smo na proljeće imali lockdown, potpunu karantenu, što je usporilo rast gospodarstva. Nakon toga smo imali dosta brzi oporavak, imali smo turističku sezonu koja je bila bolja od naših očekivanja, imali smo isto tako brz oporavak industrije i građevinarstva, s tim da su ugostiteljstvo i usluge ostali na nižim razinama i za njih ćemo oporavak morati duže pričekati. Međutim sve prognoze, i one MMF za svjetsko gospodarstvo i za eurozonu, tako i za nas, su sada bolje nego što su bile na proljeće, ustvrdio je.
Rekao je da su prognoze pada BDP-a za ovu godinu 8 %, a rasta za iduću 5,2%.
– Neizvjesnosti su bitno veće nego što su izgledale prije mjesec dana zbog porasta novih slučajeva zaraze koronavirusom. Vidjet ćemo kako će se razvijati epidemiološka situacija, kako će izgledati epidemiološke mjere te kako će sami ljudi reagirati. Vi ne morate imati epidemiološke mjere da bi se ljudi ustezali od izlazaka, kupovine… Mi već sada vidimo da potrošački optimizam, koji je brzo rastao, sad se opet počeo spuštati zbog broja novih slučajeva, objasnio je Vujčić.
Kaže da je bitno i što će raditi zemlje u našem okružju jer ako one idu u snažnije epidemiološke mjere to će se odraziti i na nas.
Lockdown nas je na proljeće stajao 22 mlrd kn, Vujčić ističe da bi još jedan imao vrlo visoku cijenu.
– Na proljeće smo vidjeli da je cijena jednog takvog lockdowna vrlo vrlo visoka i ona stvara dugove za budućnost, poručio je.
Rekao je da se epidemija u proljeće jako odrazila na naš proračun velikim rastom deficita i javnoga duga.
– Međutim za iduću godinu mi očekujemo da će proračunski deficit biti manji od 3%, to nam je jedan od uvjeta za ulazak u eurozonu, da ćemo imati snažan pad udjela javnoga duga u BDP-u i da ćemo imati značajan rast BDP-a, preko 5%, optimističan je guverner HNB-a.
Smatra da bi nam kriza bila puno lakša da smo već u eurozoni jer bi u tom slučaju imali podršku Europske središnje banke i Europskog stabilizacijskog mehanizma.
Rekao je da je hrvatski bankarski sustav stabilan.
– Naš je bankarski sustav jedan od najstabilnijih u EU-u. Mi smo prošli i analizu naših 5 banaka prije ulaska u bankarsku uniju koja je pokazala da su naše banke stabilne i da ljudi mogu biti mirni i da će banke podnijeti i ovu krizu i eventualno pogoršavanje situacije ako do njega dođe, poručio je. Pohvalio je ponašanje naših banaka u ovoj krizi.
Ne očekuje da ćemo u idućoj godini imati tako snažan oporavak da se vratimo na razinu BDP-a iz 2019.
– To očekujemo tek 2022. Tek bi se 2022. trebali vratiti na razinu BDP-a iz 2019., odnosno nešto ga malo i prijeći. Znači da smo mi izgubili godinu i pol dana rasta BDP-a i da smo izgubili jedan dio BDP-a koji neće biti moguće vratiti. Oporavak je već počeo ali smo izgubili jedan dio standarda građana, rekao je guverner HNB-a.
Financijski sustav još uvijek stabilan
Epidemija izazvana koronavirusom ubrzala je proces digitalizacije u brojnim sektorima, pa tako i u području financijskih usluga. Bila je to tema konferencije “Zagreb – bankarsko i financijsko središte u novom normalnom”, a posebna je pozornost posvećena pitanju je li financijski sektor stabilan.
– Danas većina investitora i onih koji su na tržištu vide da će ova situacija trajati malo dulje, da ovo novo normalno nije samo kovanica koja će trajati godinu dana, nego će trajati i malo dulje, kaže Ante Žigman, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
Bankarski sektor ubrzano se prilagodio i svoje usluge digitalizirao. Građani ipak manje troše, što je loše za gospodarstvo, ali dobro za osobne račune, pa su depoziti veći nego prije epidemije. Više se i štedi.
– Bankarski sustav je stabilan, što se tiče kapitalizacije, to je kako je. Međutim ako gledamo naš rezultat ove godine rezultati su u prvih pola godine naravno da ožemo reći prepolovili rezultat, rekao je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke.
Jer plaćanje kreditnih obveza odgođeno je – pod moratorijem su 33 milijarde kuna kredita građana i poduzeća, a to je oko 8% BDP-a. Poseban su problem loši nenaplativi krediti.
– Razina loših kredita je realtivno mala, nažalost očekujemo da će rasti. Što se tiče prodaje kredita, odnosno loših kredita oni su, kad gledamo zadnjih 5 godina, prodani na razini 32, 33 milijarde, ističe Zdenko Adrović, Hrvatska udruga banaka.
Građani se dvostruko sporije zadužuju, dok krediti državi i poduzećima i dalje rastu jer treba osigurati likvidnost.
– HBOR ima dovoljno sredstava da amortizira i buduće valove, potencijalne valove koji mogu nastupiti. HBOR se prilično adekvatno pripremio u 3, 4, mjesecu, s aspekta likvidnosti, znači nekakvog kreditnog potencijala, kaže Vedrana Jakšić, HBOR.
