Srijeda, 29 lipnja, 2022

Maja Jurišić ponovno predsjednica inicijative Pokreta otoka

Predsjednica Pokreta otoka Maja Jurišić, zalaže se za održivi razvoj otočnih zajednica

Nakon što se vratila iz Bruxellesa gdje je bila poslovno angažirana u u Tajništvu za čistu energiju na EU otocima, Maja Jurišić, ponovno je predsjednica Pokreta otoka, međuotočne inicijative koja se zalaže za rješavanje problema otočana, njihovo osnaživanje i održivi razvoj otočnih zajednica,

Ostajete li nakon povratka i dalje fokusirani na energetsku tranziciju na otocima?

Silom prilika briselsku adresu sam napustila jer sam se na početku epidemije i “lockdowna”, zatekla u Hrvatskoj pa sam ostala na Šolti. Za Tajništvo sam nastavila raditi virtualno, kao vanjski stručnjak. Početne dvije godine razvoja Tajništva čiste energije za EU otoke su u završnoj fazi. Shodno tome još mjesec dana sam angažirana na provedbi njegovih aktivnosti, kaže Maja Jurišić.

Od samog početka kroz rad Pokreta otoka naglašavao se održivi i pametni razvoj koji u potpunosti uzima u obzir djelovanje gospodarske aktivnosti na okoliš. Zasniva se na obnovljivim izvorima dobara, a o kojem se danas govori kao o novoj budućnosti otoka i koncepta života.

Nakon nekoliko godina osnaživanja i umrežavanja predstavnika otočnih zajednica došlo je vrijeme za profesionalizaciju Pokreta. U lipnju ove godine sam s veseljem prihvatila prijedlog da se ponovno kandidiram za predsjednicu i fokusiram djelovanje Pokreta na područja održivog razvoja koji uključuju i energetsku tranziciju otoka.

Naime, od samog početka svi koji smo bili uključeni u razvoj strategija otočnih zajednica za prelazak na čistu energiju isticali smo da ne želimo kreirati još jedan dokument koji će ostati na polici. Želimo aktivno raditi i surađivati na provedbi strategija na Korčuli, Braču arhipelagu te u tranziciju uključiti i druge otoke.Principom održivog razvoja želimo omogućiti sveobuhvatan razvoj otočnih zajednica s posebnim naglaskom na dobrobit i potencijale lokalne zajednice. Upravo je to jedan od glavnih strateških ciljeva Pokreta u sljedećim godinama.

Većina otočana diljem Europe istakla iste probleme s kojima se svakodnevno bore

S obzirom na to da ste radeći u Bruxellesu dobili uvid u širu sliku europskih otoka, što biste izdvojili kao značajku života na otocima i koliko se taj život razlikuje od otoka do otoka?

– Pokazalo se da otočani svugdje imaju puno sličnosti, a otoci uglavnom raspolažu bogatim resursima i još uvijek neiskorištenim potencijalima. Iako se u gospodarskom i razvojnom smislu itekako osjeti razlika između otoka u državama poput Danske, Švedske ili Nizozemske i onih mediteranskih poput Španjolske, Grčke i Italije. Većina je otočana istaknula slične izazove poput iseljavanja i smanjenja broja stanovnika, nepostojanje edukativnih aktivnosti, prevelike sezonalnosti i utjecaja turizma na gospodarstvo, visokih troškova života zbog prijevoza i distribucije, nekvalitete temeljnih zdravstvenih i javnih usluga.

U odnosu na druge europske otoke svi hrvatski otoci su zapravo mali otoci koji se nalaze blizu kopnu i imaju odličnu povezanost. U kontekstu energetske tranzicije svi su povezani strujnim kabelom s kopnom i imaju koliko-toliko sigurnu električnu mrežu. U Europi postoji značajan broj otoka koji su smješteni daleko od kopna i svoju energiju moraju osigurati sami. Samim tim stoga je proces njihove tranzicije znatno drugačiji. Nezahvalno je generalno uspoređivati otoke, ali temeljne značajke otočnog života, izoliranost i ovisnost o samome sebi, prisutne su svugdje.

Maja Jurišić: Puno je izazova ali nijedan nije nepremostiv

Koji su sve izazovi za održivi razvoj na hrvatskim otocima?

– Puno je izazova, ali mislim da nijedan nije nepremostiv. Prvenstveno bih istaknula svjesnost otočana o resursima kojima raspolažu, kao i o njihovoj sveukupnoj vrijednosti te neriješene imovinsko pravne odnose koji koče razvoj projekata. Odmah nakon toga slijedi ozbiljan problem s korupcijom i netransparentnim radom jedinica lokalne samouprave. Takvi onemogućavaju razvoj te načinom svog rada uzrokuju negativne utjecaje na zajednicu.

Nadalje, zbog iseljavanja mladih ljudi na otocima kronično nedostaje stručnjaka iz područja koja su nam potrebna. Dok godinama slušamo o potencijalima i dobrobitima života na otocima, ništa se značajno nije promijenilo po pitanju stambenih rješenja potencijalnih novih otočana. Naime, preseliti se na otok ako nemate vlastitu nekretninu ili kapital za kupnju iste nije jednostavno, često je i nemoguće.

Mišljenja sam da su projekti i financijski resursi najmanji problem. Puno je potencijala za kojeg nema dovoljno svijesti ni znanja kako ga iskoristiti. A da se pritom ne uništi otočna prirodna i kulturna baština te da se omogući ravnomjeran razvoj za sve otočne dionike.

Hvarani su napravili plan prema čistoj energiji kako bi do 2035. godine postali energetski samoodrživi. Što je ključno u ostvarenju tog cilja?

– Strategijom prelaska na čistu energiju identificirani su potencijali i glavna područja razvoja koji imaju najveći utjecaj na klimatske promjene. Osim ogromnog potencijala proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora važan je segment tranzicija pomorskog i cestovnog prijevoza na alternativna goriva te razvoj gospodarstva temeljen na održivim modelima.

Za velike infrastrukturne projekte neophodno je osigurati transparentno planiranje prostornih planova te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, dok je za manje projekte ključno raditi na podizanju svijesti otočana o njihovoj važnosti i dobrobiti te pružanju tehničke i savjetodavne podrške za razvoj.
Daljnja provedba strategije treba se temeljiti na uključivanju svih lokalnih dionika i njihovu aktivnom angažmanu u razvoju otoka.

Suradnja i povjerenje

Kakva je situacija na drugim većim hrvatskim otocima u prelasku na čiste energije? Potencijala u obnovljivim izvorima energije nesumnjivo imamo, ali je li to dovoljno?

– Na svim je našim otocima situacija relativno slična. Već se više od 10 godina ističe otok Krk kao predvodnik tranzicije i s njim se još uvijek nitko ne može uspoređivati. Ipak zamijetila sam znatno veću svijest i spremnost na promjene kod otočana na Cresu i Lošinju nego kod nas južnije i mislim da će provedba projekata tamo ići brže i lakše.

Uvijek se vraćam na taj ljudski moment – meni se on pokazao presudnim za sve što radimo. Bez svjesnih ljudi i njihove volje da sudjeluju u promjenama koje nam se neminovno događaju, razvoj će biti sporiji. Suradnjom i povjerenjem promjene bismo mogli postići puno brže i bolje.

Jesu li otočani svjesni snage otočne zajednice i potrebe da sudjeluju u kreiranju odluka koji se tiču života na otocima?

Gledajući unazad na vrijeme kada smo krenuli s našim aktivnostima, možemo reći da su otočani sve svjesniji važnosti sudjelovanja u političkim procesima. Iako mnogi zaziremo od politike činjenica je da nam ona kreira uvjete u kojima trebamo živjeti i razvijati se. Bez aktivnog sudjelovanja u lokalnim zajednicama i kreiranju javnih mišljenja prepuštamo uzde razvoja pojedincima kojima opća dobrobit i blagostanje nisu na ljestivci prioriteta.

Na žalost, još uvijek je previše ljudi okrenuto vlastitim kratkoročnim interesima. Takvi su nesvjesni posljedica koje njihovo štetno djelovanje ima na dugoročan razvoj otoka. Svjedočimo devastacijama i uništavanju obale, sumnjivim preprodajama nekretnina, brojnim pogodovanjima i rezerviranim investicijama za “velike igrače”. Sve to nauštrb zajednice, otočana i okoliša. Ako želimo dobro svojim otocima trebamo se još jače aktivirati i utjecati na odluke koje nas se tiču.

Predsjednica Pokreta Maja Jurišić potpisala sporazum s gospodarskim udruženjem OIEH

U ime Pokreta otoka potpisali ste u kolovozu sporazum o strateškom partnerstvu s gospodarskim udruženjem Obnovljivi izvori energije Hrvatske. Što vam taj sporazum donosi?

Strateški razvoj naših aktivnosti na otocima u suradnji s OIEH vidjeli smo kao jedan od temeljnih preduvjeta da otočanima osiguramo upravo ono što smo utvrdili da nedostaje – stručnost i investitore kojima profit nije jedini interes već imaju svijest o važnosti uključivanja lokalne zajednice u razvojne projekte.

Predstavnici OIEH potpuno su razumjeli naše namjere i prioritete te suradnjom osnažili naše kapacitete za daljnju provedbu strategija i projekata na otocima. Vjerujemo da ćemo uskoro biti u mogućnosti pokazati i konkretnim primjerima što ova suradnja znači za otočane i Pokret.

Među prioritetima nam je uspostaviti redovnu komunikaciju i informiranje otočnih zajednica o primjerima dobre prakse, financijskim i razvojnim mogućnostima te novim tehnologijama.

Razvoj turizma na otocima

Kako u Pokretu otoka gledate na razvoj turizma u Hrvatskoj koji u mnogočemu određuje život u našoj zemlji?

Turizam je ključan gospodarski motor otoka, no ipak smatram da je njegov nekontrolirani razvoj, kojem smo donedavno svjedočili, bio izuzetno štetan i poguban za dugoročnu dobrobit otočnih zajednica. Vjerujem da nam situacija s COVIDOM-19 donosi značajne promjene na svim područjima, pa tako i na ovom.

Predviđam da će budućnost donijeti nove potrebe, samim tim i utjecati na ponudu i potražnju. Tražit će se izoliranija područja, kontakt s prirodom, doživljaj kulture i baštine, zdrav način života i zdravstvena sigurnost. Kako ćemo se tome prilagoditi, ovisit će jedino o nama.Preseljenje na otok najbolja odluka

Iz vaše osobne perspektive, kako je živjeti na otoku cijele godine? Vi ste iz grada preselili na Šoltu, a imate iskustvo života u Splitu, Zagrebu, Bruxellesu…
– Meni je osobno preseljenje na otok najbolja odluka koju sam u životu donijela, izjavila je Maja Jurišić. Nakon Bruxellesa mislim da sam sa životom u gradovima na kopnu završila. Ipak sam odlučila Šoltu zamijeniti Starim Gradom na Hvaru pa se opet nalazim u procesu seljenja. Život na otoku je specifičan i izazovan na mnogo načina, no ljepota, zdravlje i bogatstvo koje pruža neprocjenjivi su. Mislim da sve uvelike ovisi o osobnim prioritetima jer ipak smo na otoku zakinuti za mnoge stvari. Dok je nekome važniji taj segment, meni je važniji otočni mir, blizina mora i suživot s prirodom.

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno