Dramatičan utjecaj pandemije na domaće muzeje; istraživanje pokazalo koliko im je pala posjećenost i koliki su im gubici: ‘Jedna je stvar u kojoj su se muzealci ipak jako dobro snašli’.
Uoči godišnjeg plenarnog sastanka Europske grupe za muzejsku statistiku (EGMUS), održanog 24. i 25. Studenoga, MDC je proveo online istraživanje o utjecaju pandemije na hrvatske muzeje prema kojem gotovo dvije trećine – 74 posto ispitanih bilježi pad broja posjetitelja od 50 – 100 posto, a 63 posto ispitanih imaju gubitke u vlastitim prihodima veće od 50 posto.
Od 162 muzeja iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj na anketu je odgovorilo njih 97, odnosno 60 posto. Istraživanje je radila dokumentaristica MDC-a Tea Rihtar Jurić koja je ujedno i njihov predstavnik u EGMUS-u.
Prikupljani su podaci za razdoblje od 1. siječnja do 31. listopada 2020. godine, a anketa je sadržavala dvanaest pitanja otvorenog i zatvorenog tipa koja su istražila dugotrajnost i stupanj zatvorenosti muzeja (što za javnost, što za djelatnike kao dio protupandemijskih mjera), pad posjećenosti u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, korištenje digitalnih kanala za komunikaciju s publikom, postotak povećanja objava o muzejskim sadržajima kao i postotak online korisnika, gubitak dijela odobrenih sredstava za programsku djelatnost kao i gubitak vlastitih prihoda, te prilagodbu u planiranju troškova za sljedeću godinu s obzirom na situaciju, objašnjava Rihtar Jurić.
Rezultati ankete, kaže, pokazuju da su svi ispitani muzeji bili barem neko vrijeme zatvoreni za javnost tijekom proljetnog lockdowna. Razdoblje zatvorenosti kreće se od dva tjedna pa sve do nekoliko mjeseci, a gotovo polovica ispitanih muzeja je iskazalo da su bili zatvoreni za javnost u trajanju od pet ili šest tjedana, što se podudara s trajanjem lockdowna. Ipak, najčešći uzrok duže zatvorenosti muzeja su posljedice potresa koji je pogodio Zagreb.
Ono u čemu su se prema rezultatima ankete muzealci jako dobro snašli jest organizacija rada u smjenama i od kuće, s obzirom da ih je vrlo malo prekidalo rad zbog pandemije, čak i u vrijeme lockdowna‘, kaže Rihtar Jurić.
‘Zatvorenost muzeja uzrokovala je pad u broju posjeta i to u postocima od 20 naviše, pa je tako sedam posto muzeja zabilježilo pad 20 – 30 posto u odnosu na posjećenost prethodne godine, dva posto muzeja pad od 40 – 50 posto, 13 posto ispitanih imalo je između 50 i 60 posto manje posjeta nego u istom razdoblju prošle godine, 15 posto ispitanih muzeja zabilježilo pad 60 – 70 posto posjeta u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, 23 posto pad od 70 – 80 posto, a 18 posto muzeja je imalo pad od čak 80 – 90 posto u usporedbi s lanjskom posjećenosti. Njih šest posto iskazalo je gotovo potpuni pad posjećenosti (90 – 100 posto)’, navodi Rihtar Jurić.
Kako manjak posjetitelja utječe i na gubitak vlastitih prihoda muzeja, MDC je istražio i koliki su gubici i koliko je muzeja imalo gubitke.
‘Najmanji udio muzeja imalo je gubitke od 20 – 30 posto – njih tek dva posto ispitanih, a potom se postotak gubitka nažalost uvećava. Tako je između 30 i 40 posto gubitaka imalo šest posto ispitanih muzeja, 40 – 50 posto gubitaka devet posto muzeja, 50 – 60 posto imalo pet posto muzeja, 60 – 70 posto gubitaka 15 posto muzeja, 70 – 80 posto gubitaka 18 posto muzeja, 80 – 90 posto njih 12 posto, a od 90 do 100 posto gubitaka od vlastitih prihoda imalo je čak 15 posto ispitanih muzeja. Tek tri muzeja su prijavila da nemaju gubitaka’, kaže Rihtar Jurić.
Anketom su zabilježeni i gubici (odnosno povrat) planiranih sredstava za programe u 2020. ‘Tako je 69 muzeja prijavilo gubitke (u rasponu od 10 posto naviše) već predviđenih sredstava, dok je njih 27 ispitanih reklo da nisu morali vraćati osigurana sredstva svojih osnivača i nadležnog ministarstva.’
