U svojoj povijesti Samobor je stoljećima bilježio svoje veze sa Zagrebom. Povezivala ih je svojedobno rimska cesta, zatim je u novije vrijeme preko Podsuseda izgrađena betonska cesta, a danas je auto cestom prema Ljubljani, Samobor idealno povezan sa Zagrebom. Ceste su bile žile kucavice Grada Samobora oduvijek i davale su mu povijesni pečat u kontekstu njegova razvoja. Svoj trajni pečat u prometnoj povezanosti dvaju gradova ostavio je i Samoborček.
Upravo na današnji dan prije 120 godina svoje putovanje započeo je popularni “Samoborček”. Približio je gradove Samobor i Zagreb i bio nezamjenjivo prijevozno sredstvo zagrebačkih izletnika. Desetljećima je prevaljivao dvadesetak kilometara kroz ukupno 25 postaja, a svoju posljednju vožnju odvozio je 31. prosinca 1979. godine. Parnu lokomotivu s vagonima zamijenio je svojedobno u svjetskim okvirima najmoderniji aluminijski diesel elektromotorni vlak, odnosno DEV. No, niti ta tehnološka prednost nije ga mogli spasiti sudbine. Samoborček je na kraju proglašen nerentabilnim i ukinut. Na posljednjoj vožnji nije svirala glazba i nije bilo dirljivih riječi oproštaja. Odvezao se tako “Samoborček” zauvijek u povijest, navodi portal Turističke priče.
Prijevoz vlakom trenutno preuzima imperativ kao najbolje prijevozno sredstvo u Svijetu, pa tako i u Europi. Upravo Europska komisija je nedavno kao jedan od strateških ciljeva postavila danji razvoj željezničke mreže koja je kako znamo idealna za turizam. Hrvatska s druge strane, godinama nije ulagala u svoju željezničku mrežu, te je na valu EK istu polako počela obnavljati. Iako bi po mom mišljenu u ovom trenutku s obzirom na stanje željezničkih pruga Hrvatska trebala preskočiti par stepenica razvoja te postaviti visoko ljestvicu obnove kako bi bili konkurenti. Želim reći kako bi bilo pametno odmah uvesti aktualne standarde sukladno 21. stoljeću. Ok, možda ne možemo biti konkurenti kao recimo Japan ili Kina s vlakovima koji prelaze 300 kmh, no svakako trebamo uhvatiti korak s trenutnim standardima u Europskoj uniji.
Radi se o velikim investicijama i uvijek je bolje odmah uhvatiti korak s drugima, nego podizati kvalitetu korak po korak, kada smo već toliko zaostali.
Također, kada pričamo o turizmu, svakako treba spomenuti i legendarni vlak Orient Express koji je prolazio Hrvatskom. Također, prema knjizi Agathe Christie “Ubojstvo u Orient Expressu” iz 1934., vlak se zaustavio u Vinkovcima, a ubojstvo se dogodilo 10-15 km od Vinkovaca. Lud i nevjerojatan turistički potencijal koji još čeka svoju valorizaciju. Također, hotel Esplanada u Zagrebu izgrađen je 1925. godine upravo s ciljem pružanja smještaja putnicima legendarnog Orient Expressa, koji je prometovao na liniji Pariz – Istanbul. Još jedna odlična poveznica Zagreba i Vinkovaca ( Slavonije ) te nevjerojatnog turističkog potencijala.
No vratimo se na priču o Samoborčeku.
Početak priče o Samoborčeku počinje davne 16. siječnja 1901. godine, kada je puštena u promet pruga duga 19 kilometara. Iz Zagreba su u Samobor kretala dnevno četiri vlaka, a iz Samobora u Zagreb tri. Posljednji vlak za Samobor prozvali su odmah “kazališni” jer je bio namijenjen putnicima koji bi željeli posjetiti večernju kazališnu predstavu u Zagrebu pa se vlakom s polaskom u 22.45 vratiti kućama u Samobor.
Vrijeme između dva svjetska rata je ono kojeg su se Zagrepčani i Samoborci uvijek s nostalgijom prisjećali pri evociranju uspomena na “Samoborček”.
Upravo je to doba obilježeno i nezaboravnim filmom redatelja i scenarista Kreše Golika “Tko pjeva, zlo ne misli”.
SAMOBORČEK KAO POKRETAČ TURIZMA
Samobor je upravo zahvaljujući Samoborčeku postao turističko mjesto i glavno izletište Zagreba između dva rata. Vožnja brzinom od 15 do 20 kilometara na sat posebno je bila atraktivna ljeti u otvorenim vagonima, a potrajala bi i do dva sata uz pjesmu i smijeh putnika. S obzirom na brzinu vlaka kružila je šala kako su rampe na putevima postavljene kako netko ne bi pregazio vlak.
Nekad “Vicinalna željeznica Zagreb-Samobor d.d.”, 1950. postaje Gradska željeznica u Zagrebu. Time je ova željeznica bila jedina u Jugoslaviji koja je poslovala samostalno izvan JŽ-a. Usporedo s obilježavanjem 50 godina djelovanja željeznice Zagreb-Samobor pruga je te 1951. produžena od Samobora do Bregane pa je sada ukupna trasa Samoborčeka bila duga 23.300 metara.
