Iako je lanjska turistička sezona bila bolja nego je itko očekivao, prema podacima Hrvatske narodne banke ( HNB ), pandemija koronavirusa odnijela je Hrvatskoj u tri kvartala prošle godine čak 5,12 milijardi eura prihoda u turizmu.
Zarada od izvoza usluga u turizmu i putovanjima u tri kvartala prošle godine bila je 4,31 milijardi eura, dok je u istom razdoblju 2019. godine Hrvatska od izvoza usluga u turizmu ostvarila prihod od čak 9,435 milijardi eura. Pad je veći od 54 posto!, prenosi Novi List. Naglašavam, radi se o prva tri kvartala, a ne statistici za
cijelu prošlu godinu.
Samo u trećem, turistički udarnom, tromjesečju Hrvatska je lani ostvarila prihode koji su za 3,25 milijardi eura manji nego u istom razdoblju 2019. godine. Prihod je u trećem kvartalu 2019 bio 6,626 milijardi eura, dok je lani ostvareno 3,37 milijardi eura.
U tri kvartala prošle godine Hrvatska je u turizmu ostala bez prihoda koji su na razini od oko deset posto njezinog godišnjeg BDP-a i još jedna takva sezona značila bi i da će se otežati i usporiti oporavka, da će se u turizmu i oko njega ugasiti brojne tvrtke, posebice male, te da će puno više ljudi ostati bez posla nego što je to bilo u prvoj godini pandemije.
S druge strane, privatni smještaj prošle godine izgubio je 14 tisuća kreveta i tri tisuće iznajmljivača
Podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pokazuju kako je u objektima u domaćinstvu u siječnju prošle godine bilo registrirano oko 608 tisuća kreveta, dok je ove godine njihov broj pao na oko 594 tisuće, dakle vidi se da je u privatnom smještaju izgubljeno 14 tisuća kreveta.
Pored smanjenja broj kreveta također se smanjio i broj registriranih privatnih iznajmljivača kojih je za oko 3 tisuće manje. Početkom godine ih je bilo registrirano oko 96 tisuća.
1.4 milijuna eura manje turističke pristojbe, poreza na dohodak i turističke članarine
Nedo Pinezić odmah je izračunao negativni efekt pada privatnih iznajmljivača kroz bolnu računicu.
Naravno cijeloj toj priči treba gledati širu sliku. Koliko je manje prihoda od posredničkih provizija, prihoda od usluga čišćenja i održavanja itd..? To je samo zbog odjave kategorizacije. Ako pak u tim objektima nema prometa niti “običnih” ljudi, turista koji nisu turisti onda su gubici u sektoru transporta, izleta, gastronomije, trgovine, atrakcija još daleko veći. Na smještaj otpada do 30% troškova putovanja, dok je 70% sve ostalo.
“Prosječna potrošnja turista putnika po danu je 100 eura. Znači 70 eura ide na sve ostale usluge osim noćenja po osobi i danu. To znači 14.000 x 70 eura = 980.000 eura dnevno manje potrošnje odnosno prihoda za sve navedene pružatelje usluga. Na prosječnih 50 dana to je 49.000.000 eura MANJE. Sve to bez gubitka vlasnika smještaja” navodi Pinezić.
Koliki će biti ukupna gubitak prihoda u turizmu u prošloj godini pokazat će se kad HNB objavi podatke o platnoj bilanci za cijelu godinu. Iako se ove godine očekuje bolja turistička sezona ili na razini prošle, važno je naglasiti kao se očekuje i isti pad turističke potrošnje, bez obzira na broj dolazaka i noćenja.
Pitanje je tko će uopće preživi do otvaranja turističke sezone ove godine, a kamoli dočekati 2022. godinu.
