Sektor turizma je najviše pogođen sektor uzrokovan pandemijom koronavirus. To govore sve analize i podaci.
No u cijeloj priči, opet je izostavljen kontinentalni turizam, koji je i dalje na čekanju i van fokusa, barem ako pogledamo ulaganja i fokus institucija u njega. Imam osjećam kako se za njega zalažemo samo deklarativno, jer kada budemo željeli ozbiljno se pozabaviti njime onda će to biti vidljivo kroz značajnija ulaganja bez kojih teško da će kontinent krenuti značajnije naprijed.
Mnogi zaboravljaju ili nisu niti svjesni, kako je špica sezone na kontinentu upravo pred i po sezona, period kada je ustvari pandemija koronavirusa najviše pogodila, kako Hrvatsku tako i cijelu Europu. Dok je morski turizam imao barem nekakvu sezonu i promet, kontinent je imao potpuni lockdown.
S druge strane, upravo je kontinentalna turistička ponuda zadnjih godina počela rasti i na terenu se probudio optimizam. Krenule su investicije u kontinentalnim destinacijama, što je ključno, kao i jasan pokazatelj da su se stvari počele kotrljati na bolje kroz rast dolaska i noćenja.
O tome kako pokrenuti kontinentalni turizam i kakvo je stanje 268 kilometara istočno od Zagreba razgovarao sam sa ženom koja vodi turizam najistočnije županije. Zanimalo me kakvo je stvarno stanje na terenu Vukovarsko srijemske županije za koju sam i posebno vezan te stalno govorim kako ima veliki potencijal. Bio je to povod za razgovor na domaćem terenu u koji sam doselio 2008. godine, jer sam uvjeren u veliki potencijal i velike mogućnosti napredovanja u svim smjerovima, ne samo turističkom. Uzeći u obzir kako sam subjektivan Rujanu Bušić Srpak zatražio sam da rezimira stanje nakon 20 godina iskustva i vođenja Turističke zajednice Vukovarsko srijemske županije. Pogled iznutra je ono što nam nekad nedostaje da vidimo cjelovitu sliku.
2020. godina je prema svi pokazateljima prije pojave koronavirusa trebala biti najbolja do sada za kontinentalni turizam. Kakve su bile najave i pokazatelji u prvih par mjeseci, prije pojave korone. Također, rast sigurno nije slučajan?
Brojevi na početku 2020. godine potvrdili su da smo prethodnih godina suradnjom s partnerima, županijom, gospodarstvom i sustavom TZ-a, odradili dobar posao i da turistički promet ide u željenom smjeru – povećanje noćenja od 12% u siječnju i 30% u veljači 2020. u odnosu na 2019. godinu. Povećanje u siječnju i veljači značajan je pokazatelj učinkovitosti realiziranih aktivnosti jer je riječ o mjesecima s najmanjim turističkim prometom. Promotivne aktivnosti intenzivirale su se unazad nekoliko godina jer je došlo do otvaranja određenih namjenskih fondova Hrvatske turističke zajednice koje smo uz potporu Vukovarsko – srijemske županije, bili u mogućnosti u potpunosti iskoristiti.
2020. godina bila je godina izvanrednih okolnosti koje su zahtijevale hitno preslagivanje prioriteta i vrste aktivnosti. Nakon otvaranja u proljeće započeli smo samostalne i klasterske kampanje i oslonili se na naše vjerno tržište – domaće. Ostvarili smo najviše što se u danim okolnostima moglo. U srpnju i kolovozu ostvaren je najznačajniji turistički promet u covid mjesecima, a 2020. godinu završili smo s 43,78% ostvarenih noćenja u odnosu na 2019. godinu.
Kako se kaže. Kriza je i prilika. Upravo je kontinentalna ponuda, duži boravak, kao i fokus na domaćeg gosta trenutno u fokusu. Domaći gosti je i do sada imao najveći udio? Kako da se kontinent pozicionira u post-covid vremenu?
Na području Slavonije domaći gost ključ je uspjeha turističke 2021. godine. Iskustva iz 2020. godine potvrdila su ono što regionalne turističke zajednice Slavonije dugo vremena naglašavaju i na čemu inzistiraju, a to su značajnije kampanje usmjerene upravo domaćem gostu i domaćem tržištu. Vjerujem da će programi koje je najavilo Ministarstvo turizma i sporta u 2021. godini te novi Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma za razdoblje 2021. – 2025. godine, čiji dovršetak očekujemo u drugom dijelu godine, prepoznati značaj ovog segmenta tržišta za kontinentalni dio Hrvatske te da će se suradnjom Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske turističke zajednice i cjelokupnog sustava turističkih zajednica postići pozitivni pomaci u percepciji domaćih putovanja i od strane ponude i potražnje, ali i ozbiljniji turistički rezultati na kontinentu.
Ne treba zanemariti činjenicu da je Hrvatska predivna zemlja prije svega svojim stanovnicima. Nitko neku zemlju ne voli više i ljepše od njezinih stanovnika. U Hrvatskoj je to posebno vidljivo i ponos na ljepotu zemlje u kojoj živimo nikada nije umanjen, svim krizama i problemima unatoč. Naša poruka je poziv našim sugrađanima na upoznavanje svoje zemlje, njezinih ljepota i raznolikosti. Razvijanje svijesti o potrebi očuvanja svega što nam je dano, razvoja, ali i podrške jednih drugima i kroz turizam, za mene je prva i temeljna poruka.
Ništa u Hrvatskoj nije daleko, a jako puno predivnih sadržaja ekonomski je dostupnije nego što se misli. Dovoljno je pogledati samo cijene smještaja ili nazvati bilo koji restoran, muzej ili pitati za cijenu vođene rute. Sve navedeno potvrđuju i brojke. Udio domaćih gostiju je uvijek oko 80%. Inozemna tržišta su tradicionalna i vezana su uz određene ključne proizvode po određenim tržištima. Svakako, daleko smo od toga da iskoristimo potencijal stranih tržišta jer budžet je ograničen za ozbiljnije aktivnosti i na domaćem tržištu, a za inozemna je kapacitet još manji, no neka pravila rasta turističkog prometa jednako vrijede kako na obali tako i na kontinentu – ozbiljnijeg, ali i dalje održivog, rasta bez inozemnog tržišta nema. No, to ne znači da ne trebamo iskoristiti puni potencijal domaćeg.
Na bolniji način smo shvatili da su naša razmišljanja ispravna. Potrebno je puno više pozitivne i afirmativne komunikacije u javnom prostoru o tome što konkretno turizam za lokalno gospodarstvo znači. To je najjednostavniji i najugodniji način podrške lokalnoj ekonomiji i lokalnim stanovnicima – dođite vidjeti što rade. Primjer ovakvog pristupa vidjeli smo u vrijeme prvog zatvaranja kada su proizvođači domaćih proizvoda ponudili svoje proizvode. Isti model primjenjiv je i na putovanja. Posjetite domaće destinacije, pohvalite ili preporučite kako bolje, a sve za zajamčenu vrijednost za novac. Doživljaj Hrvatske kao turističke zemlje u cjelini zadatak je cijelog turističkog sektora, a njegovo ispunjenje je još uvijek pred nama.
Ponuda cijele Slavonije, kao i Vukovarsko – srijemske županije je bogata i razvija se iz godine u godinu. Bez obzira na sve, u Vukovarsko-srijemskoj županiji se ima što vidjeti i doživjeti. Koje ste proizvode razvili u nazad više godina? Je li fokus je bio na konkretnim proizvodima?
Istaknuti jednu atrakciju Vukovarsko – srijemske županije, bio je i ostao popriličan izazov, ali izazov na koji smo spremno i dinamično reagirali stvarajući od razrušene županije turističku destinaciju. Proces je to koji traje više od 20 godina i koji ne bi dao prepoznatljive rezultate da nije bilo razumijevanja i suradnje lokalne samouprave, poduzetnika i sustava turističkih zajednica. Rad na stvaranju destinacije je po svojoj prirodi takav da zapravo nikada nije dovršen, a jedini jamac uspjeha je nastavak razumijevanja potreba turističkog sektora od strane svih razina upravljanja turističkim razvojem te vrednovanje najvrjednijeg resursa – čovjeka, znanja i rada.
Vjerujem da smo izabrali najbolji način kako sve atrakcije objediniti i prezentirati tržištu. Aktivnosti su usmjerene na jačanje vidljivosti sadržaja ključnih turističkih proizvoda, a to su kulturni, enogastronomija i boravak u prirodi. Unutar navedenih proizvoda još je niz različitih sadržaja, a koje smo tijekom godina povezivali u tzv. Tematske rute. Tematske rute, osim što marketinški jačaju vidljivost sadržaja i samih ponuđača, ujedno predstavljaju i prijedlog za tematsko putovanje. Važno je naglasiti nužnu suradnju turističke zajednice i samih nositelja ponude jer bez toga svaka naša ideja ostaje samo na papiru.
Vlasnici objekata su domaćini koji uređuju svoj prostor, kreiraju ponudu unutar objekta i u izravnoj su komunikaciji s gostom. U tom procesu nužno je da učimo jedni od drugih, da se razumijemo i zajedno razvijamo destinaciju. Na tim temeljima razvija se, ali i održava svaki proizvod, sadržaj i tematska ruta. Također, sredstava za promociju je uvijek malo, pa se često događa da je ključna promocija naših objekata upravo putem sustava turističkih zajednica.
Destinacija je geografski mala i putovanje od par dana daje mogućnost obilaska više lokacija istog sadržaja. Realno, svaki naš posjetitelj zapravo obilazi kombinaciju sadržaja, od kulture, preko enogastronomije do boravka u prirodi. Jednodnevni izleti su vezani za najmanji broj različitih sadržaja, no svako putovanje koje uključuje noćenje svakako bude kombinacija sadržaja. Sve ovo nismo radili proizvoljno nego temeljeno na dokumentima i analizama koje su nas usmjeravale. Primjerice, projekt brendiranja Vukovarsko – srijemske županije kao turističke destinacije pokazao je da je jedan od značajnijih motiva dolaska u našu destinaciju vožnja rijekama. Upravo taj sadržaj imamo razvijen i na velikoj rijeci, Dunavu, ali i na maloj, Bosutu. Oba broda povezana su označenom biciklističkom rutom Srijem, a prolaze pored kulturnih znamenitosti i povezuju ruralna područja. I to je kombinacija sadržaja o kojima govorim.
Kako smo kreirali teme u destinaciji tako smo prilagodili i promotivne aktivnosti. Jedan od primjera su Vinske priče Srijema o kojima ste i sami pisali, ali i Srijemski doručak. Na isti način su kreirani i promotivni materijali, web stranica i blog. Prepoznatljiv sadržaj je ključna polazišna promotivna osnova. Sve promotivne aktivnosti uvijek imaju temu, jasnu, prepoznatljivu, pamtljivu i dostupnu. Promocija se odvija i na vinskoj karti bilo kojeg restorana na kojoj se nalazi vino iz Srijema. Kulen, pečenica, podljevani sir ili salenjaci govore o destinaciji bilo gdje. Inspiracija za putovanje putnicima koji vole destinacije poput naše, je svugdje. Oni je u jednakom omjeru traže, i tamo gdje ima, nalaze. Mi želimo biti sveprisutna inspiracija.
Kako konkretno pokrenuti kontinent? Kako ubrzati razvoj? Znamo da je kontinent zapostavljen, da imate puno manje resurse ( ljudske i financijske ) da smo “nerazvijeni” – u kontekstu Jadrana, da turizam do sada nije županijama i gradovima bio u strateškom fokusu. Koja je uloga TZ-a kao institucije u kontekstu razvoja turizma na kontinentu? Kako ubrzati razvoj kontinentalnog turizma?
Razvoj turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske treba biti strateška nacionalna i regionalna odluka te se plan tog razvoja treba odvijati prema operativnom organizacijskom i financijskom planu. U Vukovarsko – srijemskoj županiji donesena je odluka o pet strateških sektora županije, a turizam je jedan od njih. Uvažavajući regionalne i lokalne specifičnosti, ipak mora postojati usuglašeni smjer razvoja koji se u pojedinim destinacijama primjenjuje na način koji je prihvatljiv lokalnom razvoju i potrebama lokalnog stanovništva. Trebamo jasno reći koji proizvod u kojem području ima najsnažniji potencijal i u što vrijedi ulagati s pozicije konkurentnosti tržišta. Razina kvalitete mora biti uvjet bez kojega se ne može i smatram da je ulaganje u kvalitetu prvo na listi prioriteta.
Također, kontinent Hrvatske mora snažnije biti dio ukupnog hrvatskog turističkog brenda. Hrvatska je brend na turističkom tržištu, a njezin kontinentalni dio je prilika za neku novu, nepoznatu i neistraženu Hrvatsku. Kontinent je prilika, ne teret. Nigdje, pa tako ni u kontinentalnom dijelu Hrvatske, turizam se neće ozbiljnije razviti bez sektorskog i međusektorskog ulaganja. Prihvaćam svaki izračun koji će pokazati da neka ulaganja nisu isplativa. To je u redu, idemo dalje, potencijala je puno, a turizam nije jedini. Ali, trebali bismo nakon svega znati gdje se što može razvijati, a gdje ne, ali i zacrtati jasnu dinamiku ulaganja u razvoj te slijedom toga kreirati programe potpora uz vrlo precizne i zacrtane kriterije i uz praćenje kontinuiranog održanja kvalitete, suradnje s lokalnim dionicima i ostalim elementima umreženosti na lokalnom i regionalnom nivou. Ne bih govorila o velikim ili malim iznosima jer i mali iznos dobro usmjeren može dati jako dobar rezultat. Također, iznos je dovoljan ili ne u odnosu na to osigurava li realizaciju cilja ili ne.
U kontekstu razvoja sektora, turističke zajednice imaju svoje vrlo široke, ali jasne zadaće. U stvarnom životu, u izostanku institucionalne potpore ozbiljnijim razvojnim projektima, često se od turističkih zajednica očekuje rezultat koji je izvan okvira i kapaciteta same zajednice. Turističke zajednice trebaju biti dionici svih turističkih razvojnih projekata jer iniciraju, kreiraju, razvijaju i promoviraju turistički proizvod, a ti proizvodi se kreću od organizacije lokalnih manifestacija do investicijskih projekata. Uz veće kapacitete i rezultat je veći. Često puta se dogodilo da TZ kao institucija, radi svojih ograničenih kapaciteta, ne može formalno biti nositelj nekog EU projekta, ali se zato kao partner uključuje intenzivno i odgovorno, od pripreme projektnih aktivnosti do realizacije. Upravo takvih pozitivnih primjera na terenu je jako puno. Financijski kapacitet ne mora nužno biti u turističkoj zajednici, ali se u interesu razvoja destinacije, poštivanja struke kao jamca kvalitetnog razvoja, turističke zajednice treba uključiti u sve razvojne turističke projekte jer je upravo u kontinentalnom dijelu turistička zajednica često puta jedina institucija koja se svakodnevno bavi turizmom.
Osnovan je Klaster Slavonija – kako vidite danji razvoj i suradnju svih županijskih TZ-a kroz jedan brend Slavonija? Koji su ciljevi i danji koraci u planu? Koja je Vaša vizija turizma ili kako vidite turizam Vukovarsko-srijemske županije za 10 godina ?
Regionalne turističke zajednice područja Slavonije: Virovitičko – podravska, Požeško – slavonska, Brodsko – posavska, Osječko – baranjska i Vukovarsko – srijemska, intenzivno surađuju već više godina. Suradnja je započela zajedničkim promotivnim aktivnostima na inozemnim tržištima jer je davno svima bilo jasno da svatko od nas pojedinačno sam ne može postići puno. Ta suradnja nikada nije bila niti upitna niti problematizirana s bilo koje strane. Osobno, kao koordinatorica klastera, upravo od vremena potpisivanja prvog formalnog Sporazuma te izrade Strateškog marketinškog plana razvoja turizma Slavonije s planom brendiranja za razdoblje 2019. – 2025. godina, ali i nakon određenih godina provedenih u sustavu turističkih zajednica, mogu odgovorno potvrditi da je primjer suradnje regionalnih TZ Slavonija ogledni primjer institucionalne suradnje u Hrvatskoj.
Jasno je da je riječ o zajednicama bez puno sredstava, u toj suradnji je nas pet direktorica, svi imamo naše predsjednike i tijela zajednice, no doista nikada nitko nije sumnjao da smo na dobrom putu. Ono što osjećamo je da se krećemo sporo. Ali, ne stajemo. Prošle godine, u vrijeme potpunog zatvaranja, kreirana je platforma slavonia.travel. Do kraja godine prevedena je na njemački i engleski jezik, a upravo je u tijeku postavljanje novih sadržajnih opcija. Ne, nismo stali niti malo. Plan aktivnosti i kandidatura prema javnim pozivima koje očekujemo u 2021. godini smo već dogovorili, a smjer imamo – u usvojenom strateškom dokumentu razvoja. Ipak, i o ovoj temi razmišljam na način koji sam opisala – sami ne možemo. Nije bitan samo financijski aspekt, neopisivo važno je prihvaćanje partnerskog odnosa kao i uvažavanje specifičnosti kako pojedinog područja tako i pojedinih institucija.
Kako vidim županiju za 10 godina? Potrebna su nam ulaganja u razvoj sadržaja i podizanje razine kvalitete. Na prostoru županije ima prilika za nove investicije u turizmu koje neće narušiti ili ugroziti prostor ni na koji načina, a koje će neke iznimne sadržaje približiti posjetiteljima. Današnji čovjek pretrpan je prekobrojnim i pretjeranim pričama o nedostižnom od kojih nema puno, a što ima često je stres i ponekad frustracija. Želim da budemo ono što jesmo, ali da to doista budemo odgovorno, kreativno i iskreno. Ne vidim načina da to ostane neprepoznato, to je nemoguće. Odluka o tome je i dalje na nama samima.
Za kraj Bušić Srpak ističe kako ono što bih doista željela prostoru u kojem živi može svesti na jedno: “Želim Srijem i Slavoniju punu zadovoljnih ljudi ruku punih posla.”
Što više istražujem siguran sam kako je upravo turizam grana koja bi mogla pokrenuti ovu uspavanu županiju iako su ovdje i nadalje donosioci odluka skoncentrirani isključivo na poljoprivredu i drvnu industriju. Bojim se kako će trebati puno više od dobre volje da se ovdje turizam uistinu pokrene, a bez značajnije podrške ni Rujana ni ostale “Rujane” na kontinentu ne mogu spasiti turizam.
Brojke će sigurno rasti, rađat će se nove ideje i sigurno će se priča polako dizati, no za pravi zamašnjak i konkretne pomake nužna je konkretna podrška i jedinica lokalne samouprave, koje turizam još uvijek vide samo na papiru, ali isto tako i Ministarstva i Hrvatske turističke zajednice koji moraju iznaći sredstva za podizanje kvalitete usluga te razvoj novih turističkog proizvoda i na kraju jasno za promotivne aktivnosti bez kojih kontinent ostaje samo slovo na papiru.
Ključno je pitanje kako ubrzati turistički razvoj? Za to je potrebna strateška, dugoročna, ciljana i konkretna pomoć, a ne jednokratna pomoć na kapaljku.
