Koronakriza je pošteno uzdrmala Hrvatsku, ali i nama susjedne, usporedive zemlje. Najgore su uz nas prošli oni koji u većoj mjeri ovise o turizmu, poput Grčke i Španjolske, dok su male, otvorene ekonomije naslonjene na industrijsku proizvodnju, poput Češke i Slovenije, lakše prebrodile početni udar krize i vjerojatno će puno prije zabilježiti snažan gospodarski rast. Istražili smo što su u koronakrizi poduzimale vlade u usporedivim zemljama, a što je odradila vlada Andreja Plenkovića.
Dok su na početku koronakrize, u proljeće ove godine, mjere varirale od države do države, do jeseni one su se manje ili više uniformirale i usmjerile na grčevitu obranu radnih mjesta skraćenjem radnog vremena, isplatom plaća iz državnog proračuna i velikim ulaganjima u zdravstvo.
O utjecaju pandemije Covida na Hrvatsku najvažnije je uvodno reći da smo zemlja poprilično ovisna o uspjehu turističke sezone i da nam je najvažniji trgovinski partner Italija, zarazom jedna od najteže pogođenih zemalja svijeta. U borbi s krizom do danas su uvedene 63 mjere za pomoć ekonomiji.
Od te mase mjera, Međunarodni monetarni fond kao ključne izdvaja odgodu plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje ugroženim tvrtkama, podizanje potpora za poslodavce, kojima će pasti prihodi preko 20 posto, s 3250 na 4000 kuna po radniku, korištenje fondova EU-a za pokrivanje tog troška te uvođenje brzih kredita za likvidnost koji će se moći koristiti do kraja godine.
Na sjednici Vlade, koju je premijer Andrej Plenković vodio iz samoizolacije, naglašeno je da su od ožujka do početka prosinca na sve mjere potrošene 7,4 milijarde kuna, čime je očuvano 630.000 radnih mjesta, a raznim mjerama pomoglo se poslovanju 107.000 poduzeća.
U ovom paketu samo je potvrđeno da se nastavlja s mjerom za očuvanje radnih mjesta u iznosu od 4000 kuna tijekom obustave rada uz oslobođenje od plaćanja doprinosa, za što je osigurano 470 milijuna kuna. Osim toga, pokrit će se dio ili svi fiksni troškovi sektorima koji trpe zbog novih epidemioloških mjera ako imaju pad prihoda veći od 60 posto, a pripremljena je i nova linija covid-kredita pri HAMAG BICRO-u u iznosu 1,3 milijarde kuna.
Slovenija
Pandemija je snažno utjecala na malenu Sloveniju, zemlju s dva milijuna stanovnika. Prvi slučaj zaraze potvrdili su 4. ožujka, a do danas imaju više od 59.000 zaraženih i gotovo tisuću mrtvih, iako su sredinom svibnja optimistično proglasili kraj epidemije. BDP im je nakon rasta od 3,2 posto pao 2,4 posto u prvom kvartalu, da bi u drugom tresnuo 10 posto, a za treći kvartal očekuje se pad od 6,6 posto.
Od ožujka vlada je uvela šest paketa pomoći. U prvom valu donesen je paket mjera težak milijardu eura i novi ‘koronazakon’ koji je uključivao odgodu plaćanja poreza i otplatu poreznog duga na 24 rate, isplatu minimalne plaće svim radnicima koji zbog pandemije ne mogu obavljati svoj posao te jednokratne potpore isplaćene umirovljenicima, studentima i samozaposlenima. Korporativnom sektoru život je olakšan državnim garancijama za kredite i posebne kreditne linije za mala i srednja poduzeća, teške 600 milijuna eura. Dodatno, uvedena je odgoda plaćanja poreza na dobit i doprinosa iz plaća. Država je i smanjila cijenu električne energije za trećinu, no niti to nije bilo dovoljno pa je u travnju donesen novi paket mjera od tri milijarde eura, čime je zapravo konsolidiran prvi paket pomoći uz neke nove mjere, poput povećanih izdvajanja za plaće u pogođenim djelatnostima.
U rujnu, dolaskom drugog vala koronavirusa, izglasane su nove mjere koje će trajati do kraja ove godine i uključuju nastavak isplate plaća iz državnog proračuna pogođenim djelatnostima, kao i mjere poput isplate 80 posto plaće za roditelje čija su djeca u samoizolaciji ili su im zatvorene škole. Dodatnih 95 milijuna eura osigurano je za mikrozajmove za inovacije.
Konačno, 11. studenog donesen je šesti paket mjera s dodatnih milijardu eura, kojim se konsolidiraju sve navedene mjere. Parlament je odobrio i zakon kojim se omogućava 12-mjesečni moratorij na otplatu kredita za poduzeća i kućanstva koja je oštetio Covid, a banke su primile više od 23.000 zahtjeva za odgodu plaćanja kredita.
Austrija
Austrija, poput Češke, ima golem broj slučajeva koronavirusa (njih gotovo 300.000), ali za razliku od Češke, daleko manju smrtnost s oko 3200 žrtava. Jesenski val pokosio je zemlju, djelomični lockdown proglašen je početkom studenog, a stroge mjere ostaju na snazi do 6. prosinca.
Država je 15. ožujka donijela paket pomoći od 38 milijardi eura, čime je financirano zdravstvo (četiri milijarde eura), devet milijardi eura namijenjeno je za korporativne garancije posebno turističkim i izvozničkim tvrtkama, a s deset milijardi eura premoštena je odgoda plaćanja osobnih i korporativnih poreza te socijalnih doprinosa za 2020. Radno vrijeme pogođenih industrija najprije je smanjeno za deset, a potom za 30 posto, dok se radnicima u tim industrijama isplaćuje od 80 do 90 posto plaće, pri čemu poslodavci plaćaju samo efektivne sate rada.
Od travnja stanovništvu je omogućena odgoda plaćanja najma u državnim stanovima do kraja 2020. te je ponuđena opcija moratorija na kredite u trajanju od tri mjeseca. Financiranje skraćenog radnog vremena povećano je s tri na čak 12 milijardi eura te će ta mjera ostati na snazi do daljnjeg. Kako bi se ubrzalo zapošljavanje, sve kompanije koje su zaposlile pripravnike dobile su 2000 eura po radnom mjestu.
U ljeto, sredinom lipnja, paket pomoći povećan je na 50 milijardi eura i uključivao je jednokratne potpore nezaposlenima, siromašnim obiteljima i ostalim ugroženim skupinama. Specifične porezne olakšice uvedene su za sektore šumarstva i poljoprivrede, kulture i izdavaštva. Iduće godine najniža stopa poreza na dohodak planira se spustiti s 25 na 20 posto.
Italija
Dok se ostatak svijeta pribojavao koronavirusa, Italija se s njime već uvelike borila. Prvi slučaj zabilježen je 18. studenog 2019., a do danas virusom je zaraženo 1,6 milijuna građana, pri čemu ih je više od 55.000 ljudi izgubilo život. U kaosu koji je izazvala pandemija vlada je u ožujku izglasala paket pomoći Cura Italia od 25 milijardi eura, pri čemu je 3,2 milijarde eura otišlo na jačanje zdravstvenog sustava, 10,3 milijarde eura za pomoć u očuvanju radnih mjesta, 6,4 milijarde eura na porezne olakšice i druge pomoći poduzećima te 5,1 milijarda eura za pomoć pri kreditiranju.
Već u travnju vlada je omogućila izdavanje državnih garancija privatnim poduzećima u vrijednosti od 400 milijardi eura, što je čak 25 posto BDP-a, a tim bi se garancijama trebao osloboditi kreditni potencijal od 750 milijardi eura.
U svibnju je donesen novi paket naziva Relaunch, težak 55 milijardi eura, unutar kojeg je 14,5 milijardi eura potrošeno na pomoć obiteljima, još 3,3 milijarde eura otišle su na zdravstvo dok je 16 milijardi eura utrošeno na pomoć poduzećima. U kolovozu je taj paket ojačan s 25 milijardi eura, a u listopadu je država podijelila 5,4 milijarde eura najugroženijim sektorima poput prijevoza i ugostiteljstva. Moratorij na kredite uveden je samo za ugrožene obitelji i tvrtke dok je uvijek ugroženim talijanskim bankama dopušteno da rade s manje kapitala i gotovine nego što bi to inače smjele imati.
Španjolska
Pandemija je pokosila i Španjolsku, u kojoj je prvi slučaj zabilježen 25. veljače, a u do danas je u toj zemlji od Covida preminulo više od 45.000 ljudi. Prvi paket spasonosnih mjera za zdravstveni sustav i gospodarstvo donesen je u travnju i težio je 42 milijarde eura. Pri tome je 18 milijardi eura otišlo na mjere za pomoć nezaposlenima, potpore pri isplati plaća i plaće za sezonce koji su pretrpjeli vrlo slabu turističku sezonu. Više od pet milijardi eura upucano je i u zdravstveni sustav, a procjena je da će isplata državnog minimalca ukupno stajati državu oko tri milijarde eura.
Što se pomoći poduzećima tiče, kao i u ostalim zemljama smanjeni su iznosi najamnina, plaćanje doprinosa suspendirano je na šest mjeseci u odabranim industrijama dok su nabave medicinske i zaštitne opreme oslobođene PDV-a. Osim tog paketa, država je omogućila poduzećima garantnu liniju od sto milijardi eura, a ona se može koristiti kako za kredite, tako i za izdavanje korporativnih obveznica. Lansiran je i poseban garantni program za digitalizaciju i održive industrije, vrijedan 40 milijardi eura, a za spašavanje strateških industrija stvoren je specijalan fond od deset milijardi eura, dok je turističkom sektoru uza sve nabrojeno na raspolaganju poseban fond za promicanje održivosti, težak 515 milijuna eura.
