Kada će se napokon skijaši spustiti padinama alpskih skijališta?

351

Francuska i Italija boje se širenja novih sojeva, a otvorena austrijska i švicarska zimovališta rade na pola kapaciteta.

Pred alpskim skijalištima, od kojih su neka prije godinu dana došla na naslovnice kao žarišta tada još nepoznatog koronavirusa, još je jedna neizvjesna COVID sezona.

Kako piše Financial Times, sloj svježeg snijega donio je idealne uvjete za skijanje u talijanskom skijalištu Piani di Bobbio. Međutim, pitanje je kada će se prvi skijaši spustiti padinama.

Bolji dani nisu svanuli

Talijanska vlada dala je skijalištima zeleno svjetlo za otvaranje 15. veljače, što je tom segmentu turističke industrije ulilo nadu da je nakon 11 mjeseci došao povratak u koliko-toliko normalno poslovanje i da sviću bolji dani.

Međutim, nade je uništila nova vlada premijera Marija Draghija koja je praktički u zadnjim minutama povukla odobrenje pribojavajući se širenja mutiranih sojeva koronavirusa koje bi mogli donijeti strani skijaši.

“Kupili smo strojeve za dezinfekciju vučnica nakon svake vožnje, softver za upravljanje i desetke tisuća litara dizela. Shrvani smo i bijesni što nam je rečeno u nedjelju navečer da ipak nećemo moći otvoriti u ponedjeljak ujutro. Već smo prodali 9000 karata i potrošili više od 100.000 eura”, jada se Massimo Fossati, upravitelj skijališta.

Otvaranje skijališta trebalo bi pokazati da je najgore razdoblje pandemije završilo u Europi. U Italiji turistička industrija temeljena na zimskim sportovima godišnje uprihodi oko 7 milijardi eura i zapošljava 120.000 sezonskih radnika, ističe Valeria Ghezzi, predsjednica udruge operatera skijališta Anef.

Massimo Fossati upozorava kako će nakon ove odgode operateri vučnica te vlasnici hotela, restorana i barova nevoljko krenuti u planove za moguće otvaranje idućeg mjeseca. Inače, turizam u Piani di Bobbiju godišnje donosi 8 milijuna eura prihoda. Međutim, glavnina te zarade već je propuštena.

Poput talijanske, i francuska je vlada produžila odluku o zatvaranju skijališta najmanje do kraja mjeseca. Francuska skijališta zatvorena su od prošlog ožujka.

Kriza je tolika da je Nacionalna udruga gradonačelnika planinskih skijališta upozorila na “definitivno i nepovratno uništenje” ekonomskog modela koji je zaslužan za 70 godina razvoja planinskih mjesta. Predsjednik Emmanuel Macron nije im ponudio utjehu odbivši apele za ukidanjem zabrane rada. Krajem prošle godine izjavio da su skijališta bila žarišta zaraze.

No, za razliku od Italije i Francuske, austrijska i švicarska vlada odlučile su se za drugačiji pristup kako bi sačuvale ključni ekonomski sektor. Većina infrastrukture švicarskih skijališta normalno radi. Vučnice i žičare rade s minimalnim ograničenjima jer vlada u Bernu smatra kako skijanje predstavlja minimalni rizik za širenje zaraze. Prošlomjesečna studija švicarskih znanstvenika zaključila je da je rizik zaraze u žičarama manji nego u ostalim oblicima javnog prijevoza, a znatno manji nego u uredskom okruženju. Ipak, ukupna zarada švicarskih skijališta bit će znatno smanjena jer je od siječnja u cijeloj Švicarskoj na snazi mjera zatvaranja restorana i kafića.

“Većina skijaša neće provesti dva ili tri sata na skijama ako ne mogu popiti kavu ili pojesti pristojno jelo”, smatra Laurent Vanat, konzultant specijaliziran za zimski turizam.

Velik ekonomski utjecaj

Vanat kaže kako podaci operatera vučnica i žičara pokazuju da je broj posjetitelja švicarskih skijališta manji za četvrtinu. Sukladno tome, ekonomski utjecaj na alpska sela i gradiće bit će znatno veći s obzirom da je većina potrošnje turista ugušena. Walter Ricciardi, savjetnik talijanskog ministra zdravstva, u međuvremenu je optužio Talijane koji odlaze na skijanje u Švicarsku za širenje mutiranih sojeva.

U Austriji je politički i ekonomski pritisak da se skijališta otvore bio golem. To i ne čudi jer u toj državi od zimskog turizma ovisi svako 14. radno mjesto. Međutim, poput ostalih u Europskoj uniji, austrijski zimski turizam također trpi značajne štete.

Hoteli u kojima je nekada u sezoni odsjedalo gotovo milijun gostiju sada prijavljuju tjedni broj posjetitelja od svega nekoliko stotina. Zimovalište Ischgl u Tirolu došlo je prošle godine na zao glas kada je postalo epicentar širenja koronavirusa u ostale dijelove Europe.

Godinu kasnije, bojazan da se mutirani sojevi šire Tirolom navela je kancelara Sebastiana Kurza da prije desetak dana uvede zabranu napuštanja regije bez negativnog testa na koronavirus. Hotelijeri i ugostitelji u Piani di Bobbiju sve se manje nadaju da će svanuti bolji dani. Vlasnik apartmana Alessandro Mignone utrošio je 30.000 eura na pripremu za prošlotjedno otvaranje.

“Osjećam se kao budala. Štoviše, toliko je palo snijega da ne mogu ni vratiti naručenu robu”, kaže Mignone. Vlada u Rimu najavila je kako bi zimski turizam mogao dobiti financijsku pomoć. “Nadam se da nas neće opet iznevjeriti”, poručuje Massimo Fosatti.

Želiš sve najvažnije vijesti na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj Pregled dana svaki dan u 16.00.

Please wait...

Thank you for sign up!