Udruživanje u svrhu ishođenja povoljnijih uvjeta poslovanja
Interesno udruživanje nositelja iste djelatnosti u Hrvatskoj već dobro funkcionira. Poduzetnici se udružuju u udruge kojima je osnovni cilj ishođenje povoljnijih uvjeta poslovanja. To se postiže participacijom u tijelima koja savjetodavno djeluju prema izvršnoj vlasti.
O upornosti, organiziranosti i argumentiranosti zahtjeva obično ovisi i konačan rezultat takvog „lobiranja“. Neke udruge su moćnije, okupljaju velike tvrtke, zapošljavaju profesionalce, koriste vanjske stručnjake, ulaze u politički prostor putem lobista i političkih predstavnika iz svojih krugova. Strukovne udruge se formiraju kao udruge građana ili cehovske organizacije u sklopu komora: liječničke, komore arhitekata, gospodarske komore, obrtničke komore…
Prostorni okvir za marketinško udruživanje
Kod marketinškog udruživanja bitan je jedan zajednički nazivnik, znak prepoznatljivosti, brand koji povezuje sve dionike marketinškog povezivanja. Turističko odredište može biti jedno turističko mjesto, turistička subregija koja se sastoji od više turističkih mjesta, turistička regija kao veća geografska cjelina (na primjer skupina otoka, jedna ili više županija), država ili opet više susjednih regionalno povezanih država (Sjeverno Jadranska regija – Italija, Slovenija, Hrvatska ili Jadranska regija + BiH, Crna Gora, Albanija) .
Pravilo je da se u odnosu na bliža tržišta marketinški udružujemo na što osnovnijoj razini dok se što su nam tržišta udaljenija marketinški povezujemo na što široj razini.
Na primjer za privlačenje pozornosti na domaćem tržištu i tržištu susjednih zemalja marketinško povezivanje može ići do razine regije (županije). Kada govorimo o udaljenim tržištima (1.000 km i više udaljenosti) dobra razina je povezivanje više županija (npr Sjeverni Jadran, Srednji Jadran, Južni Jadran, Kontinentalna Hrvatska)…
Kada želimo privući turiste s prekomorskih tržišta poželjno se je marketinški udružiti na razini više susjednih zemalja u regiji.
Kod regionalnog (županijskog) marketinškog povezivanja formiraju se klubovi proizvoda koji nose zajednički brand ovog šireg turističkog odredišta („Domus bonus“, „Kvarner family“…). Kada se povezujemo međuregionalno i međudržavno onda koristimo poseban brand koji predstavlja zajednički turistički proizvod („Mala barka“, „Arca Adriatica“, „Feel&Taste“…)
No vratimo se temeljima marketinškog povezivanja…
Udruge iznajmljivača se u glavnom formiraju pri jedinicama lokalne samouprave (Udruga iznajmljivača grada Rijeke, Udruga iznajmljivača općine Malinska – Dubašnica…). Svaka udruga se mora registrirati sukladno Zakonu o udrugama. Udruga ima svoje osnivače, članove, upravno tijelo, predsjednika, skupštinu…
Statut je glavni akt kojim se definira djelokrug aktivnosti udruge. Obvezni dio sadržaja statuta čine odredbe o: nazivu i sjedištu, zastupanju, izgledu pečata udruge, područjima djelovanja sukladno ciljevima, ciljevi, djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu ako ih obavlja odnosno namjerava obavljati, načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge, uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva – pravima, obvezama i odgovornosti te stegovnoj odgovornosti članova i načinu vođenja popisa članova, tijelima udruge – njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata, izboru i opozivu likvidatora udruge, prestanku postojanja udruge, imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom, postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge, načinu rješavanja sporova i načinu rješavanja sukoba interesa unutar udruge.
Statut udruge može sadržavati i odredbe o: teritorijalnom djelovanju udruge, znaku udruge i njegovu izgledu, drugim pitanjima od značaja za udrugu (primjerice, izjavu o misiji i viziji udruge, vrijednostima za koje se udruga zalaže, kategorijama članstva i slično).
Prema ovim obaveznim elementima statuta vidljivo je da je udruzi moguće i gospodarsko djelovanje. Udruga je dobra pravna forma za marketinško udruživanje članova – vlasnika smještaja u domaćinstvu i na OPGu.
Udruga na razini jedne jedinice lokalne samouprave koristila bi brand tog turističkog odredišta (na primjer „Rijeka privat“ ili „Rijeka hosts“). Članstvo u udruzi bilo bi uvjetovano ulaganjem u zajednički marketing. To podrazumijeva jasno razrađene odredbe statuta i pristupnice koje reguliraju prava i obveze svakog člana udruge. Članarina – ulog bi trebali biti u početku višegodišnji kako bi se mogla konstruirati marketinška platforma za djelovanje.
Marketinška zadruga je složeniji ali stabilniji način udruživanja koji je pak, na žalost, u Hrvatskoj slabo poznat. Zadrugari se kao samostalno registrirani nositelji djelatnosti udružuju u zadrugu kako bi koristili zajedničke resurse, zajedničku opremu, zajednički marketing. Kroz zadrugu se objedinjuje nastup na tržištu, prodaja, distribucija…
Kod nas su najpoznatije poljoprivredne zadruge, obrtničke zadruge, štedne zadruge, stambene zadruge…Međutim zadrugarstvo je općenito slabo razvijeno. Suprotno tome u zemljama s dugom demokratskom tradicijom zadruge postoje koliko i demokratski ustroj. Danas su zadruge u Italiji, Njemačkoj i ostalim zemljama zapadne Europe izuzetno razvijene. One su glavni stup djelovanja mikro poduzetnika.
Klaster je način udruživanja koji je , po mom mišljenju, prihvatljiviji za objedinjavanje više različitih, međusobno nadopunjujućih djelatnosti koje sudjeluju u jednom, zajedničkom finalnom proizvodu. Kod turizma to bi bio na primjer klaster pružatelja usluge smještaja, hrane, vođenih rekreativnih i zabavnih programa, programa aktivnosti u prirodi, proizvođača autohtonih poljoprivrednih proizvoda… i niza drugih usluga i proizvoda koji mogu biti sastavni dio razloga za dolazak turista.
To osobito dolazi do izražaja kada se slažu „turistički paketi“. Klaster može biti neformalan a da se međusobni odnosi reguliraju ugovorom o poslovnoj suradnji. Može biti organiziran i kao udruga ili tvrtka.
