‘Teran’ na etiketama boca vina iz Hrvatske
Najpotcjenjenije hrvatsko crno vino svakako je teran pa je problem s prodajom naših terana pod tim imenom u Europskoj uniji, nakon što su Slovenci neopravdano zaštitili to ime, najbolje što mu se moglo dogoditi. Počelo se pričati o sorti koja je 1880. rasla u čak 90 posto istarskih vinograda. Tada ih je tamo bilo više nego što ih danas ima u cijeloj Hrvatskoj. Danas ga ima samo osam posto, ali i dalje je najzastupljenija crna sorta u Istri.
Treba reći i da su Slovenci pod imenom terana zaštitili refošk. To je druga sorta koja daje slična vina, a ima je i kod nas. Zbog tog “detalja” problem vjerojatno nije velik kako to na prvi pogled izgleda i lakše će se riješiti. Teran neće postati ist(j)eran ni prot(j)eran nego ostati istarski i hrvatski vinski ponos pod svojim starim imenom.
Opći sud Europske unije u Luxembourgu donio je presudu u postupku koji je Slovenija pokrenula protiv Europske komisije radi poništenja Delegirane uredbe (EU) 2017/1353 od 19. svibnja 2017. godine, kojom je hrvatskim vinarima potvrđeno pravo korištenje naziva ‘Teran’ na etiketama boca vina iz Hrvatske. Etikete danas nose zaštićenu oznaku izvornosti ‘Hrvatska Istra’.
Opći sud je u ovom postupku potvrdio valjanost uredbe i njenu usklađenost s pravnom stečevinom EU. Ovom je presudom dodatno potvrđeno pravo hrvatskih vinara, a čijim je donošenjem ispravljena nepravda koja im je počinjena nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tada im se sa slovenske strane osporavalo pravo na korištenje naziva ‘Teran’ u označavanju vina.
Pravni, i povijesni razlozi zbog kojih hrvatski vinari imaju pravo na korištenje naziva Teran
Hrvatska se u ovaj postupak uključila na strani Europske komisije, koja je od Općeg suda zatražila odbijanje slovenskog tužbenog zahtjeva, predstavivši pravne, ekonomske i povijesne razloge zbog kojih hrvatski vinari imaju pravo na korištenje naziva Teran, kao sorte vina.
