Četvrtak, 29 rujna, 2022

Hrvatska u dugovima. Iste će vraćati i naša djeca

KORONAKRIZA je Hrvatsku dovela na sam rub prezaduženosti, a dugove stvorene tijekom pandemije koronavirusa, kao i one iz prethodnog razdoblja, otplaćivat će i generacije koje dolaze. Zaključak je to koji se može izvući iz posljednjih dostupnih podataka o stanju duga države, kao i o vanjskom dugu zemlje.

Prema posljednjim procjenama eurostatističara, dug sektora države, u koji, osim središnje države, ulaze i lokalne vlasti te izvanproračunski fondovi, krajem lipnja je dosegao vrijednost od 85.3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Očekivanja analitičara Raiffeisena pokazuju da bi Hrvatska kraj 2020. godine trebala dočekati s javnim dugom u visini 87.1 posto BDP-a. 

U ovoj godini država će jako povećati zaduženja

Pojednostavljeno, krajem 2020. godine javni bi dug trebao iznositi oko 391.7 milijardi kuna, ili 26.8 milijardi kuna više nego krajem prošle godine. Tada je, naime, sektor države dugovao, pokazuju podaci makroekonomista Raiffeisena, 292.9 milijardi kuna, ili 72.8 posto hrvatskoga BDP-a.  

Hrvatska nije izoliran slučaj po rastu javnoga duga u Europi u jeku koronakrize. Povećanje javnoga duga u ovoj je godini prisutno u svim članicama. Štoviše, mnoge članice Unije imaju i znatno veću razinu javnoga duga od Hrvatske. Tako je, primjerice, sredinom godine, prema podacima Eurostata, javni dug Grčke iznosio čak 187.4 posto BDP-a, Italije 149.4 posto BDP-a, Portugala 126.1 posto BDP-a, Belgije 115.3 posto BDP-a, Francuske 114.1 posto BDP-a, Cipra 113.2 posto BDP-a, a Španjolske 110.1 posto. Sve te zemlje u prvoj polovici ove godine znatno su povećale razinu javnoga duga. 

Rastu i dugovi ostalih članica EU, ali one su bogatije i razvijenije od Hrvatske

Ipak, postoji nekoliko razlika između njih i Hrvatske. Za početak, te su države razvijenije od Hrvatske, što će im, kažu ekonomisti, ipak omogućiti lakšu otplatu dugova. Nadalje, sve su one već u eurozoni, što im koristi i u politici zaduženja, dok se Hrvatska tek kvalificira za uvođenje jedinstvene europske valute, za što je jedan od uvjeta i svođenje javnoga duga na 60 posto BDP-a. 

Vrijedi spomenuti i da Hrvatska ima najvišu razinu javnoga duga među novim članicama EU na istoku kontinenta. Tako je, primjerice, javni dug Slovenije krajem lipnja, prema podacima Eurostata, iznosio 78.2 posto BDP-a, Mađarske 70.3 posto BDP-a, Rumunjske 41.1 posto BDP-a, a Bugarske 21.3 posto BDP-a. Najmanju razinu javnoga duga među novim članicama i u EU sredinom ove godine je imala Estonija, 18.5 posto BDP-a. Inače, zemlje “Nove Europe” se razvijaju brže od Hrvatske, a po stupnju dosegnutog razvoja još je samo

Bugarska iza nas. 

Rast javnoga duga posljedica pomoći države gospodarstvu, ali i neprovedenih reformi

Velik rast javnoga duga u Hrvatskoj i drugim zemljama ponajprije je posljedica koronakrize i mjera koje su države poduzimale kako bi svoja gospodarstva održala iznad vode. No ekonomisti već godinama upozoravaju da je rast javnoga duga u slučaju Hrvatske i posljedica neprovođenja reformi koje bi smanjile javnu potrošnju. Potvrđuje to i podatak Eurostata da nam je javni dug još 2009. godine iznosio 48.7 posto BDP-a. 

“Visina javnoga duga, koji se kod nas bliži razini od 90 posto BDP-a, velik je problem. Općenito se smatra da je javnim dugom iznad 60 posto BDP-a teže upravljati, a i jedan od kriterija iz Maastrichta govori o toj razini javnoga duga. Naravno, kod velikih i bogatijih država lakše je upravljati i većim javnim dugom nego što je to slučaj s Hrvatskom, koja je mala ekonomija i ima male stope gospodarskog rasta te je najzaduženija u istočnoj Europi”, ocjenjuje za Index ekonomski analitičar Damir Novotny. 

Veći prihodi od privatizacije olakšali bi nam dužničku poziciju

Dodaje kako će Hrvatskoj biti teško vraćati takve dugove. Stoga preporučuje ubrzanje privatizacije što bi državi omogućilo da se riješi barem dijela duga. Slično su, kaže, napravile i pojedine druge zemlje. Pritom podsjeća da se vrijednost državnih udjela u tvrtkama procjenjuje na 30 do 35 milijardi eura. 

“Vlada raspolaže velikom imovinom u tvrtkama, ali je ne prodaje, iako joj je ubrzanje privatizacije preporučila i Europska komisija. Doista ne znam zašto imamo 39 strateških poduzeća, dok ih druge, razvijenije i bogatije zemlje imaju daleko manje. Kod nas je velik otpor privatizaciji, a sad bi bio trenutak za prodaju udjela u pojedinim tvrtkama na burzi jer ulagači traže u što bi mogli ulagati. I Austrija, Mađarska i Slovenija su privatizirale neke od svojih ključnih tvrtki”, poručuje Novotny. 

U koronakrizi porastao i vanjski dug zemlje, najviše zbog zaduživanja države vani 

Koronakriza je donijela i rast vanjskoga duga zemlje, koji, osim duga države prema vanjskim vjerovnicima, obuhvaća i dugove tvrtki i banaka. Potkraj kolovoza, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) na koje se pozivaju analitičari Raiffeisena, hrvatski je vanjski dug iznosio 41.1 milijardu eura, što je 216.6 milijuna eura više nego krajem prošle godine. 

„Uz blago povećanje u apsolutnom iznosu, snažan pad gospodarske aktivnosti podignuo je relativni pokazatelj vanjske zaduženosti do razine od gotovo 80 posto BDP-a na kraju prve polovice 2020. godine. Posljedica je to u najvećem dijelu rasta zaduživanja središnje države“, upozorava se u dnevnoj ekonomskoj analizi Raiffeisena. 

Zaustavljeni su trendovi poboljšanja vanjske pozicije Hrvatske i zato rastu rizici

Analitičari Raiffeisena dodaju i kako očekuju da će vanjski dug do kraja godine preskočiti 85 posto BDP-a. Preciznije, njihove ranije prognoze govore da ćemo kraj godine dočekati s vanjskim dugom od 86 posto BDP-a. Na to će najviše utjecati pad gospodarstva čija će posljedica biti i povećanje udjela ino-duga u BDP-u. Inače, prema podacima Raiffeisena, vanjski je dug Hrvatske krajem prošle godine iznosio 75.7 posto BDP-a. Time je, napominju makroekonomisti Raiffeisena, zaustavljen dugoročni trend smanjivanja v anjskih neravnoteža Hrvatske. 

Sporije ćemo se razvijati zbog velike zaduženosti

Napominju i da ne očekuju probleme u otplati dugova, kao i da će početkom oporavka u sljedećoj godini doći do smanjenja udjela vanjskoga duga u BDP-u. Prema njihovim ranijim prognozama, vanjski bi dug u sljedećoj godini trebao pasti na 85.8 posto BDP-a. Očekuju i smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u u 2021. godini, na 83.6 posto BDP-a. 

No treba naglasiti kako pad udjela dugova u BDP-u neće biti toliko posljedica smanjenja dugova koliko očekivanog povećanja BDP-a. Naravno, pod pretpostavkom da oporavak u 2021. godini ne zakoči pandemija koronavirusa. Kakav god nas scenarij u narednim godinama čekao, dugove će trebati vraćati, i to ubrzano, zbog priprema za ulazak u eurozonu. To će, upozoravaju ekonomisti, usporiti dinamiku razvoja zemlje.

SourceIndex.hr

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno