Hrvatska nedovoljno je prepoznata kao destinacija zdravstvenog turizma

159

U segmentu zdravstvenog turizma gosti troše 5 do 10 puta više od prosječnog turista, pokazuju podaci Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Osim toga, u pravilu putuju u pratnji, a u zemlji ostaju u prosjeku dva do tri tjedna. Ne treba zaboraviti ni da je ovaj segment vrlo važan u pred i posezoni. U Europi je top šest zemalja po pitanju razvijenosti zdravstvenog turizma: Španjolska, Francuska, Njemačka, Italija, Malta i Poljska.

Ovom, jednom od najjačih trendova turističkih putovanja posljednjeg desetljeća, priključila se i Hrvatska razvojem svoje ponude zdravstvenog turizma kojim se u najvećem opsegu bave lječilišta, specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju i trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti.

Podaci hrvatskog Ministarstva turizma i sporta (MINTS) pokazuju kako ponuda zdravstvenog turizma u Hrvatskoj danas obuhvaća skup pružatelja usluga wellnessa koji čini oko 80 hotela te različiti wellness centri, tu su i ponuda lječilišnog turizma koju čini 15 specijalnih bolnica i lječilišta, te medicinski turizam, usluge koje nude veliki bolnički sustavi i velik broj privatnih ordinacija, prije svega u stomatologiji, ortopediji i plastičnoj kirurgiji.

AD

Ponuda je disperzirana diljem zemlje, iako je najveći broj koncentriran na Kvarneru, koji je organiziran i kroz Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera i želi biti i pilot-regija zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, potom u Istri, županijama sjeverne Hrvatske te u Zagrebu.

Hrvatska je napravila velik korak naprijed u razvoju ove ponude, iako je potrebno dodatno prilagoditi i zakonski okvir. No, u europskim okvirima nedovoljno je prepoznata kao destinacija zdravstvenog turizma. A u tome bi trebala pomoći i europska sredstva kroz Višegodišnji financijski okvir.

Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, pojasnila je za naš list kako Ministarstvo kroz reformu hrvatskog turizma, odnosno novu Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. i budući krovni Zakon o turizmu, koji bi prema planu trebao biti donesen negdje početkom 2023., kako je to opisano Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, upravo zdravstveni turizam želi istaknuti kao jedan od glavnih nositelja turističkog razvoja u idućem razdoblju. U tom se smislu želi povući i što više novca iz europskih fondova.

– Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti na raspolaganju imamo 2,2 milijarde kuna, a od toga je više od 60 posto namijenjeno poduzetnicima. Značajna sredstva planiramo osigurati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda.

Ministarstvo ima jasnu viziju razvoja zdravstvenog turizma kao cjelogodišnjeg oblika turizma na cijelom području Hrvatske. Predstoje nam razgovori sa županijama kako bismo postigli sinergiju u planiranju i financiranju cjelovitih klastera zdravstvenog turizma. Cilj je svakako poticati razvoj zdravstvenog turizma na obali, ali i na kontinentu, i to kroz razvoj termalnih rivijera na kopnu te klimatsko-zračnih termi i thalassotherapija na obali.

Pojasnila je kako u kontinentalnom dijelu Hrvatske želi razvijati takozvane termalne rivijere, kao što su primjerice Topusko, Lipik, Daruvar, gdje se planira razviti turistička destinacija s razvijenim lancima vrijednosti i razvoja cjelokupnog gospodarstva, slično kao Sv. Martin na Muri, a gdje se uz same terme vezuje razvoj cijele regije.

Dakle, stvaraju se radna mjesta, potiče se demografska obnova, korištenje prirodne i autentične lokalne hrane i ostalih turističkih proizvoda koji su zanimljivi gostima, ali i cjelokupno gospodarstvo. Na obali je, pak, plan poticati produljenje sezone kroz klimatsko-zračne terme i thalassotherapiju s ciljem revitalizacije devastiranih kapaciteta i razvoja financijski isplativijeg oblika turizma, piše NL.

Kao primjer su u resornom Ministarstvu naveli razvoj projekta zdravstvenog turizma u Hvaru u kojem je prije više od 150 godina otvoren prvi lječilišni hotel na Jadranu, ali i ulaganja u destinacije koje danas rade na razvoju zdravstvenog turizma poput Raba, Malog Lošinja, Crikvenice i Opatije. Ministrica turizma i sporta dodala je kako se EU sredstvima želi poticati i socijalna uključenost, dobrobit lokalnog stanovništva te demografska revitalizacija, dakle, sve ono što ustvari također čini turizam održivim.

Planira se staviti u funkciju turizma devastirane dvorce i kurije koji su sigurno zanimljiva dodatna ponuda za goste koji posjete, primjerice, terme.
Rezultat svih planiranih ulaganja i aktivnosti, trebalo bi biti produljenje sezone, smanjenje prekomjernog turizma vezanog uz sunce i more i razvoj održivog turizma u ostalim krajevima, ali i povećanje potrošnje po turistu kroz ponudu turističkih proizvoda više dodane vrijednosti, rekla je ministrica Brnjac.

– Dakle, želimo povećanje dodane vrijednosti, s time da ćemo se na neki način vratiti na ono s čime je u našoj zemlji i počeo turistički razvoj, a to je zdravstveni turizam, i to na kontinentu, kao i na obali.

Činjenica je da imamo tradiciju, odlične prirodne predispozicije za razvoj ovog oblika turizma, uz što se razvija i infrastruktura, a tu su i educirani kadrovi koji danas ustvari mogu ponuditi najsuvremeniju uslugu u ovom segmentu. Zdravstveni turizam je sada osobito u fokusu i kao mogućnost post-COVID oporavka. Kroz ove programe sada sve to planiramo zaokružiti i podići na još višu razinu, zaključila je resorna ministrica.

Želiš sve najvažnije vijesti na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj Pregled dana svaki dan u 14.30.

Please wait...

Thank you for sign up!

AD
IZVORwww.novilist.hr